Govoreći o mogućnostima države da u isti mah poveća slobodu i pravednost, akademik Eugen Pusić je ocijenio kako se sloboda i jednakost ne mogu istodobno povećavati.
"One se u vremenu jedna na štetu druge povećavaju," rekao je dodavši kako je sukob u društvu neizbježan i neprevladiv.
Po njegovim riječima treba uspostaviti ravnotežu suradnje i sukoba. "Ta je ravnoteža zbog nepredvidljivosti sukoba uvijek labilna," ustvrdio je.
Pusić smatra kako pojam društva podrazumijeva trajanje odnosa među ljudima. "Među njima se sukob ne da stabilizirati, ocijenio je dodavši kako je na dulji rok te odnose stabiliziralo tek robovlasništvo.
Stabilizirati rezultate sukoba, a ne dopustiti revanš nepravedno je, smatra Pusić.
Po njegovoj prosudbi, za razliku od sukoba među zajednicama, dopušteni su sukobi unutar njih. "Vladavina prava pretvara svaki sukob u sudski proces", rekao je objasnivši kako taj proces uspostavlja ravnotežu sukoba i suradnje.
Ustvrdio je kako regulacija određuje pravila i sprječava sukobe. "U sukobu netko mora izgubiti", rekao je dodavši kako u slobodnom tržištu većina gubi. "Društvo zato mora osigurati životni minimum i za gubitnika, rekao je.
Pusić također smatra kako Francuska revolucija nije samo proglasila slobodu, jednakost i bratstvo nego ih je najbrže i ostvarila. "Ukinula je staleže, svrgnula kralja i izjednačila u statusu sve građane", napomenuo je dodavši kako je unutar francuske nacije ostvarila bratstvo.
Akademik Posavec je govoreći o tom može li se legitimirati preraspodjela socijalnih i ekonomskih dobara upitao po kojim bi to kriterijima pravednosti trebalo preraspodijeliti dobra.
"Neki u izjednačavanju idu tako daleko pa traže da se određenim zahvatima ljude izjednači još u embriju", rekao je.
Ocijenio je kako pravednost može postojati između partnera kooperacije. "Za one koji nisu u tom sustavu nema nikakva odgovora", rekao je objasnivši kako u tu skupinu spadaju bolesni, nesposobni i nezaposleni građani.
Smatra kako je socijalno društvo kontraproduktivno. "Moderna država će doći u opasnost zbog širenja socijalnih potreba", rekao je dodavši kako socijalna država dovodi do poskupljenja sredstava, rada, bijega kapitala i veće nezaposlenosti.
"Država ipak mora osigurati osnovne pretpostavke sigurnosti, slobode, zdravstvenog osiguranja i obrazovanje", ocijenio je dodavši kako se ova dobra ne bi smiju prepustiti tržištu.