O Horvatovu djelu govorili su urednica Đurđa Mačković, književni kritičar Velimir Visković, a tekst nenazočnoga priređivača knjige Strahimira Primorca pročitao je spiker Hrvatskog radija Dubravko Sidor.
Primorac je u svom tekstu naveo da je u knjigu uvrstio Horvatove radiodrame, filmski scenarij i publicistički rad. Podsjetio je, također, kako je autor na tekstovima radio određene leksičke, stilske i pravopisne zahvate.
"U povijesti hrvatske književnosti Joža Horvat je ostao zabilježen kao pisac socrealističke proze", rekao je Visković, dodavši kako je knjiga pokušaj da se iz njegova šarolika djela izdvoji vrijednost.
Smatra da je Horvat, i kada ga je Partija odbacila, ostao vjeran ideji socijalne pravde. "Tu se prepoznaje njegova prava komunistička svijest", ocijenio je.
"Njegove su ideje bile izvorno komunističke", kazao je Visković, dodavši da je i onda kada je radio kao član Agitpropa, zastupao ideale ljevice.
Po Viskovićevoj prosudbi, Horvat je rasni pisac, što se, kako je pojasnio, može vidjeti u noveli "Zapisi o smrti Petra Butine".
"Plastičnim opisom psihe, partizan Butina kao rođeni junak i danas nam je blizak", ustvrdio je.
Izabrana djela Jože Horvata izlaze u nakladi zagrebačkoga izdavača Neretve.
Književnik Joža Horvat rođen je 1915. u Kotoribi. Njegovo najpoznatije djelo, putopis "Besa", nastalo je na temelju zapisa s putovanja jedrenjakom Besa oko svijeta.