Ako vlasti budu predugo čekale s restrukturiranjem brodogradilišta, sa smanjenjem subvencija brodogradnji i ostalim sektorima, te ako se bude predugo čekalo sa smanjenjem državnih izdataka i deficita, to će biti kao da se pomalo uzima iz budućnosti, kazao je Feldman.
Naglasio je da su u razgovorima koje su vodili članovi Misije primjetili da hrvatske vlasti u potpunosti razumiju izazove pred njima. Vrijeme će pokazati u kojoj mjeri će se to uspješno napraviti, rekao je Feldman.
Ocijenio je da je stand by aranžman, koji istječe sredinom studenoga, bio uspješan, a jedina preostala obveza iz njega je javna ponuda dionica Ine koja se očekuje vrlo skoro.
Šef Misije MMF-a na konferenciji za novinare održanoj na kraju boravka članova Misije u Zagrebu (od 26. listopada do danas) u konzultacijama temeljem članka IV predstavio je i preliminarne zaključke Misije.
U tim zaključcima Misija izražava zabrinutost prijedlogom novog zakona o privatizaciji u dijelu koji se tiče radničkog dioničarstva, ESOP-a.
Ide li se na takvu darežljivost moguće je da će to smanjiti interes strateških investitora. Takvu bi darežljivost ipak trebalo smanjiti kako bi strateški ulagači pokazali veći interes, rekao je Feldman ističući da je na Vladi da odluči kako napraviti pravu ravnotežu između te dvije strane.
Treba naći pravu ravnotežu, a onda od slučaja do slučaja odlučivati, kaže Feldman i na novinarska pitanja odgovara da nema precizne brojke koliki bi mogao biti najveći udio radnika.
Na novinarsku primjedbu kako se spominje samo privatizacija Ine, a ne i prije često isticana privatizacija brodogradilišta, Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke, Feldman je kazao kako općenito ohrabruju što bržu privatizaciju.
Ne bih posebno komentirao CO i HPB, osim da njihovu privatizaciju treba razmotriti, odgovorio je.
Na upit da li su članovi Misije upoznati s konkretnim prijedlozima o novoj mirovinskoj reformi ili zahvatima u postojećoj, a vezano za nove umirovljenike, Feldman je odgovorio da se nisu susreli s konkretnim prijedlozima, te da su Vladu savjetovali "da ne skrene od ključnih parametara" sadašnje mirovinske reforme.
Upravo pritiske vezane uz rast mirovina, kao i pritiske za rast plaća u javnom sektoru šef Misije MMF-a ocijenio je ključnim rizicima i za iduću, izbornu godinu.
Ako se u 2007. uspije ostvariti proračunski deficit od 2,8 posto BDP-a to se može smatrati uspjehom s obzirom na pritiske koji su uvijek izraženi u izbornoj godini, kazao je Feldman.
Ističe pritom da je preporuka MMF-a da hrvatske vlasti ostanu u ciljevima iz Smjernica fiskalne i gospodarske politike o smanjenju udjela izdataka u BDP-u.
Potkrijepio je to i podatkom da je udio državne potrošnje u BDP-u u Hrvatskoj 9 do 10 postotnih bodova viši nego li u usporedivim zemljama srednje i istočne Europe. To pokazuje da postoji značajan prostor za uštedu, zaključio je.