Misija istodobno upozorava na veliki deficit u bilanci plaćanja i visoku razinu inozemne zaduženosti, te poziva na daljnju fiskalnu konsolidaciju.
Hrvatska Vlada od 2004. kontinuirano smanjuje fiskalni deficit, unaprjeđuje transparentnost i proračunske procese, te suzbija kvazi-fiskalne aktivnosti. Istodobno su poduzeti i koraci ka održivom načinu funkcioniranja hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava, dok je kontrola financijskog sektora pojačana, stoji u izvješću Misije MMF-a.
Gledajući unaprijed, početak pregovora o priključenju Europskoj uniji i uspješni završetak procesa screeninga povećavaju izglede za ulaganja u Hrvatsku. Ako ne bude negativnih šokova i neuspjeha u makroekonomskoj politici, gospodarski rast u 2007. i u kratkome roku trebao bi ostati snažan, iako nešto niži u odnosu na visoke stope posljednjih godina. Istodobno, inflacija bi trebala ostati pod kontrolom.
No, sve veći deficit u bilanci plaćanja i visoka razina inozemne zaduženosti ne ostavljaju ni malo prostora za samodopadnost, te dodatno ukazuju na važnost nastavka napora usmjerenih na fiskalnu konsolidaciju, upozorava se u izvješću.
Očekuje se da će hrvatski deficit na tekućem računu platne bilance u ovoj godini iznositi više od 7,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a postoji očita opasnost da će u idućoj godini biti još i veći.
Istodobno, bruto vanjski dug premašuje visokih 80 posto BDP-ja. Takva velika neravnoteža ostavlja hrvatsko gospodarstvo izloženo vanjskim šokovima, potencijalno naglašenim očekivanim naglim padom dotoka kapitala vezanim uz privatizacijske procese nakon 2007.
Povrh toga, promjena raspoloženja ulagača glede tržišta u nastajanju mogla bi dovesti do rasta zaduženosti i poteškoća u servisiranju te zaduženosti, upozorava Misija MMF-a.
Prilično svjesna tih rizika, hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) posljednjih su godina pojačale nastojanja usmjerena na njihovo ublažavanje. Međutim, s izborima 2007. prisutna je također i vrlo očigledna opasnost od zalaženja u politiku i jačanja populističkog elementa u oblikovanju fiskalne politike.
Država je u Hrvatskoj još previše prisutna u gospodarstvu, tempo provedbe ključnih strukturalnih reformi još je prespor, a uvjeti za poslovanje nezadovoljavajući i koče gospodarstvo, konstatirala je Misija.
Prisutnost države u mnogim aspektima gospodarskih aktivnosti i dalje je značajna i odražava se u jednoj od najvećih vlada u regiji, te u visokoj razini raznih oblika državne pomoći i velikom udjelu javnog sektora u društvenom proizvodu, koji iznosi čak 40 posto i visok je u usporedbi sa sličnim zemljama u regiji srednje i istočne Europe.
Iako su određeni tranzicijski pokazatelji u novije vrijeme očitovali značajno poboljšanje, Hrvatska i dalje zaostaje u procesu privatizacije i restrukturiranja državnih poduzeća. Stoga misija MMF-a procjenjuje da bi stopa gospodarskog rasta mogla iznositi oko 4,5 posto ili nešto niža.
U dijelu izvješća koji govori o fiskalnoj politici, misija MMF-a ističe da su tri bitna i međusobno povezana aspekta fiskalne politike smanjivanje veličine vlade, nastavak procesa fiskalne konsolidacije i njezina veća fleksibilnost.
Vladina opća fiskalna strategija koja uključuje ciljeve za 2006. i 2007., a kojom se predviđa smanjivanje proračunskog manjka na tri posto BDP-a ove odnosno 2,8 posto BDP-a sljedeće godine, predstavlja važan korak u pravom smjeru, ističe misija MMF-a.
Međutim, potencijalno ozbiljne zabrinutosti proizlaze iz fiskalne politike za 2007. Misija pritom ukazuje na jačanje pritiska za povećanje javne potrošnje, izdvajajući posebno podizanje porodiljne naknade i dječjeg doplatka te besplatne školske udžbenike, što rezultira povećanjem potrošnje za najmanje 0,3 postotnog boda.
Još veći fiskalni rizik predstavlja pritisak da se plaće državnih službenika povećaju za više od planiranih pet posto, a traži se i povećanje mirovina onih građana koji su umirovljeni nakon 1999.
Iako bi ostvarivanje ciljanog manjka od 2,8 posto BDP-a u 2007. nesumnjivo predstavljalo značajno postignuće s obzirom na politički naelektriziranu predizbornu atmosferu, upotreba izvanrednih, privremenih povećanja prihoda (uključujući, primjerice, transfer dobiti HNB-a i dividende iz državnih poduzeća) za financiranje dodatnih, trajnih obveza za buduće isplate iz proračuna uzrokovala bi velike probleme u godinama koje slijede.
U dijelu izvješća o monetarnoj politici i financijskom sektoru, MMF ističe kako monetarna politika Hrvatske narodne banke (HNB) nastavlja pridonositi makroekonomskoj stabilnosti zemlje.
Misija napominje da je pojačana osjetljivost financijskog sustava posebno vezana uz brz rast kredita.
U dijelu izvješća koji se odnosi na strukturalne politike, istaknuta je hitnost mjera za poboljšanje poslovnog okruženja i uklanjanje birokratskih prepreka gospodarskom rastu. Također, vlasti bi trebale nastaviti s dosadašnjim planom reforme za preostala poduzeća u državnom vlasništvu. Pritom Misija pozdravlja predstojeću javnu ponudu za dionice INE i treću fazu privatizacije HT-a, te požuruje prodaju ostalih dionica koje drži Hrvatski fond za privatizaciju.
Misija je vrlo skeptična glede aspekata predloženog novog zakona o privatizaciji u dijelu koji se odnosi na radničko dioničarstvo (ESOP), ocjenjujući da bi to moglo odvratiti potencijalne strateške investitore.
(Hina) xgple/xgvla ysbo/yds