Ispravak vijesti br. 6403
Predsjednik Mesić na obilježavanju 50. obljetnice mađarske revolucije
ZAGREB, 21. listopada 2006. (Hina) - Molimo korisnike da u posljednjoj rečenici vijesti HNA 6403 pod naslovom "Predsjednik Mesić na obilježavanju 50. obljetnice mađarske revolucije" isprave pogrešno navedenu godinu te da umjesto 1959. napišu 1956.Ispravljenu vijest ponavljamo u cijelosti:
Predsjednik Mesić na obilježavanju 50. obljetnice mađarske revolucije
ZAGREB, 21. listopada 2006. (Hina) - Dvadesetak šefova država i vlada, među kojima i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, sudjelovat će u ponedjeljak u Budimpešti na obilježavanju 50. obljetnice mađarske revolucije, jednog od prijelomnih događaja suvremene povjesti te zemlje kojim su iskazane demokratske težnje mađarskog naroda u otporu prema komunizmu i borba protiv sovjetske dominacije.
Predsjednik Mesić stiže u Mađarsku u nedjelju navečer, kada će domaćini proslave predsjednik Laszlo Solyom i premijer Ferenc Gyurcsany ugostiti visoke dužnosnike na svečanoj večeri.
Očekuje se dolazak predsjednika Austrije, Belgije, Češke, Finske, Irske, Latvije, Litve, Makedonije, Malte, Njemačke, Poljske, Portugala Rumunjske, Slovačke, Švicarske, španjolskog kralja i nadvojvode Luksemburga, predsjednika Europske komisije i glavnog tajnika NATO-a te nekoliko premijera i ministara vanjskih poslova.
Središnji dio proslave održat će se u ponedjeljak vojnom ceremonijom i polaganjem cvijeća ispred Memorijalne vatre žrtvama revolucije. Predviđen je i obilazak izložbe "Homage herojima 1956." te polaganje cvijeća na parceli 301 gradskog groblja gdje su pokopane identificirane i neidentificirane žrtve revolucije te tadašnji premijer Imra Nagy.
Kako se očekuje, okupljeni državnici usvojit će Deklaraciju slobode u kojoj će izraziti počast žrtvama tih krvavih događaja i podsjetiti svijet na poruke revolucije koja je ostavila dubokog traga na politička kretanja u Mađarskoj, Europi i u cijelom svijetu u proteklih 50 godina.
Početkom revolucije smatra se masovno okupljanje sveučilišnih studenata pred zgradom parlamenta 23. listopada 1956. godine koji su zahtijevali nacionalnu neovisnost Mađarske od bivšeg SSSR-a i uvođenje demokracije. Nemiri su se ubrzo proširili svim većim gradovima što dovodi do sloma komunističke vlasti odane SSSR-u i postavljanja Imre Nagya za premijera.
No, u Mađarsku 4. studenoga ulazi 2.500 sovjetskih tenkova i 100.000 vojnika koji u tjedan dana svladavaju oružani otpor demokratskih ustanika. U krvavoj odmazdi ubijeno je više od 300 dužnosnika, uključujući Nagya i nekoliko članova vlade, 22.000 ljudi osuđeno je na dugogodišnje zatvorske kazne, a više od 200.000 građana pobjeglo je iz zemlje, najvećim dijelom u Austriju.
Unatoč tome povjesničari danas smatraju kako je revolucija 1956. godine dokrajčila ekspanziju komunističke ideologije u Europi i srušila iluzije o komunističkom sustavu.