Ti su dokumenti potpisani u sklopu međunarodne radionice o nacionalnim tržištima električne energije dvije godine nakon UCTE rekonekcije.
Naime, 10. listopada 2004. izvršeno je povezivanje dviju europskih sinkronih zona, a tomu je prethodio završetak obnove i izgradnja trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec s pripadajućim dalekovodima.
Rezultati te rekonekcije su značajni, ona je omogućila povećanje sigurnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava i povećanje trgovanja električnom energijom, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak.
Potkrijepio je to i podatakom da je danas udio dobiti u ukupnom prihodu HEP-a oko 5 posto, što je na razini europskih elektroprivreda.
Nakon rekonekcije HEP je trgovanje električnom energijom s prijašnjih oko 2 milijarde kilovatsati (kWh) povećao na 9 milijardi kWH godišnje, što je godišnji iznos od oko 300 milijuna eura. Gubici u prijenosu smanjeni su za oko 120 milijuna kWh, kazao je član Uprave HEP-a Ivica Toljan.
To je, ističe, doprinijelo i stabilnosti cijena električne energije u uvjetima rasta cijena energenata na svjetskom tržištu.
Sudionike skupa u zagrebačkom hotelu Sheraton pozdravio je i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, koji se osvrnuo i na pitanje privatizacije HEP-a.
S privatizacijom HEP-a ne treba žuriti, treba biti oprezan i mudar, poručio je, napominjući da treba učiti i na dobrim i lošim iskustvima drugih zemalja koje su već provele privatizaciju elektroenergetskog sektora.
Čelnici HEP-a na višegodišnjoj su tehničkoj pomoći zahvalili i Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koja će u 2007. postupno završiti aktivnosti svoje Misije u Hrvatskoj.
Direktor USAID Misije u Hrvatskoj William Jeffers iznio je tom prigodom i podatak da je USAID u proteklih sedam godina uložilo oko 8 milijuna dolara u hrvatski elektroenergetski sustav.
Posebna pozornost na skupu posvećena je i dvijema glavnim budućim investicijama HEP-a u prijenosnom sustavu.
Riječ je o izgradnji 400 kilovoltnog dalekovoda Ernestinovo-Pecs (Pečuh), investiciji koja se procjenjuje na ukupno 50 do 80 milijuna eura. Početak radova na tom dalekovodu očekuje se iduće ili 2008. godine, a njegovo puštanje u pogon, kaže Mravak, očekuje se najkasnije do 2010.
Druga je investicija izgradnja podmorskog visokonaponskog istosmjernog kabela između Hrvatske i Italije. Taj je projekt još u relativno ranoj fazi, a ukupnu investiciju Mravak procjenjuje na 250 do 400 milijuna eura.