U knjizi je obrađena materijalna kultura u dijelu ranosrednjovjekovne Hrvatske između Jadranskoga mora i sjevernih obronaka Dinarida te od tih planina do same rijeke Save.
Prostor se poklapa s geografskim opisima Hrvatske Alfreda Velikog, iz druge polovice 9. stoljeća., a o tom hrvatskom prostoru još sredinom 10. stoljeća pisao je Konstantin Porfirogenet, kao i na prijelazu iz 11. u 12. stoljeće Grgur Barski.
Raniji pokušaji da se građa sistematizira i preciznije datira sveli su se na datiranje glavnine nakitnih nalaza, u širokom rasponu između 9. i 11./12. stoljeće, navodi u knjizi Sokol.
Također ističe kako su "najnovija istraživanja nekih nekropola u Hrvatskoj omogućila da se materijalnu kulturu hrvatskoga srednjovjekovlja datira unutar nekoliko desetljeća".
Akademik Igor Fisković ocijenio je kako je Sokolova knjiga "Hrvatska srednjovjekovna arheološka baština od Jadrana do Save" dosad najcjelovitiji pregled prijašnjih znanstvenih rezultata.
"Rad sustavno obrađuje prostorne i vremenske datosti glavnih nalazišta relevantne građe, nastojeći ih dovesti u racionalan odnos s tipološkim osobitostima i likovnim vrsnoćama", navodi (u ocjeni objavljenoj na koricama knjige), akademik Fisković.
Knjiga "Hrvatska srednjovjekovna arheološka baština od Jadrana do Save" (334 str.) podijeljena je na dva dijela. U prvom dijelu autor piše o sistematizaciji, periodizaciji i kronologiji materijalne kulture odnosno naušnica, grobne arhitekture i nekropola. U drugom dijelu napravljena je sistematizacija osnovnih naušnica s posebnim osvrtom na područje rasprostiranja.
Na kraju knjige objavljen je sažetak na engleskom jeziku, kratice i literatura.
Vladimir Sokol (1948.) ravnatelj je Muzeja Prigorja u Sesvetama. Glavni radovi su mu s tematskog područja srednjovjekovnih kamenih nadgrobnih spomenika i stećaka, istraživanje arheoloških lokaliteta na području Zagreba i šire Hrvatske.
Suautor je izložaba i uvodnih tekstova, a samostalno je pripremio izložbe "Iz arheološke i starije prošlosti Zagreba - Sesvetskoga Prigorja" i "Rimski metal s Kuzelina".