BUDIMPEŠTA - Mađarska državna televizija prekinula je u utorak rano ujutro emitiranje programa na svoja dva kanala nakon što je skupina gnjevnih antivladinih prosvjednika provalila u njezinu glavnu zgradu, javila je novinska agencija dpa. Nasilni napadaji imaju za cilj natjerati Vladu socijalističkog premijera Ferenca Gyurcsanyja na ostavku, nakon što je ovaj priznao da je svjesno lagao biračima kako bi pobijedio na općim izborima u travnju. Radikalne pristaše desne oporbe i nogometni huligani opsjedali su zgradu javne televizije u samom središtu Budimpešte satima, paleći automobile parkirane ispred nje i oštetivši spomenik sovjetskim vojnicima poginulima za Drugoga svjetskog rata. Na kraju je planula i zgrada televizije. "Automobili parkirani ispred zgrade i zgrada su u plamenu", rekao je dopisnik Reutersa. Policija je isprva upsjela odbiti napadaje, po procjeni dopisnika njemačke novinske agencije, oko 100 do 200 ljudi, ali je nakon toga odstupila, povremeno pokušavajući nadzirati gomilu. Skupina je ušla u zgradu u utorak nešto iza jedan sat.
CARACAS - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad izjavio je za svog boravka u Venecueli da "poštuje Papu", ne ističući izjave Benedikta XVI. o islamu i svetom ratu koje su izazvale gnjev muslimanskoga svijeta. "Glede Papinih komentara, mi poštujemo Papu i sve one koji su zainteresirani za mir i pravdu", rekao je Ahmadinedžad na konferenciji za tisak kojom je zaokružio dvodnevni posjet Venecueli. Izjava iranskog predsjednika uslijedila je u ponedjeljak, dan nakon što je Papa izrazio žaljenje zbog toga što su dijelovi njegova prošlotjedna kontroverzna govora u Njemačkoj izazvali golemo ogorčenje muslimanskog svijeta koji je zatražio njegovu ispriku. "Duboko sam ožalošćen reakcijama na dio moga govora u Regensburgu koji je povrijedio osjećaje muslimana, a koji nikako ne predstavlja moje osobno stajalište", rekao je papa Benedikt XVI. tijekom nedjeljnog Angelusa u Castel Gandolfu.
NEW YORK - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji boravi u New Yorku povodom godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, u ponedjeljak je posjetio newyoršku burzu NYSE čiji su ga čelnici upoznali s njezinim radom, a nakon toga je obišao i "Ground zero", prostor na kojem su stajali tornjevi blizanci Svjetskog trgovačkog centra srušeni u terorističkom napadu 11. rujna 2001., a sada na njemu teku pripreme za izgradnju memorijalnog kompleksa. Hrvatskom je predsjedniku tijekom posjeta newyorškoj burzi pripala čast da udarcem u zvono označi početak današnjeg trgovanja, a potom se upisao u knjigu posjeta te o radu te najveće svjetske burze razgovarao s njezinim izvršnim direktorom Johnom A. Thainom. Kriva je predodžba da se na njuorškoj burzi mogu pojaviti samo velike tvrtke već ima mjesta za one srednje i manje, pa tako postoje izgledi da uvrštenje hrvatskih tvrtki, ocijenio je Mesić. Govorili smo o mogućnostima da se na našu burzu uvrste i dionice hrvatskih tvrtki, čemu se nadamo vrlo brzo, rekao je Thain.
Predsjednik Mesić u utorak će sudjelovati na otvaranju godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a na kojem će prvi govornici biti glavni tajnik UN-a Kofi Annan i američki predsjednik Georg W. Bush. U New York bi trebao u ponedjeljak navečer doputovati i hrvatski premijer Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović koji će također sudjelovati u radu Opće skupštine UN-a.
DEN HAAG - Suđenje vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju na Haškome sudu (ICTY) treba početi 2. studenoga, priopćio je sud. "Suđenje će početi 2. studenog", kazao je nizozemski sudac Alphons Orie koji dodaje da će optuženik "dobivati videosnimke sa suđenja odluči li da neće nazočiti na raspravama". U veljači 2003. protiv Vojislava Šešelja (51) podignuta je optužnica u 14 točaka, za zločine protiv čovječnosti i za ratni zločin, napose za "progon, istrjebljenje, ubojstva, zlostavljanje, neljudsko postupanje i prisilno preseljenje". Kako navodi tužitelj, između kolovoza 1991. i rujna 1993. sudjelovao je u "zajedničkom zločinačkom pothvatu" uz Miloševića koji je 11. ožujka umro u zatvoru haškog suda te političkog i vojnog zapovjednika bosanskih Srba, Radovana Karadžića i Ratka Mladića koji su u bijegu. Cilj tog pothvata bio je stvaranje "velike Srbije" protjerivanjem većine Hrvata, muslimana i drugih nesrba iz velikog dijela Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine.
ZAGREB - Hrvatski vojnici u Afganistanu našli su se u još jednom okršaju 12. rujna u selu Boka, 20-tak kilometara zapadno od Mazar-i-Sharifa, i ovaj put bez žrtava i ranjenih, piše Večernji list u broju od utorka. Pozivajući se na neslužbene izvore list piše kako su se hrvatski pripadnici Operativno mentorskog tima za vezu (OMLT) obavljajući redovitu obuku afganistanske vojske našli "usred razmjene vatre pobunjenika s afganistanskom vojskom i savezničkim snagama". List navodi kako je ovo treći vatreni incident pripadnika Hrvatskih oružanih snaga u Afganistanu. U veljači 2005. vojni poicajac je pucao je na Afganistanca koji ga je pokuašo pregaziti na kontrolnoj točki na izlazu iz glavnog grada Kabula. U lipnju ove godine pobunjenici su pucali na pripadnike hrvatskog pokretnog promatračkog tima za vezu (MLOT) oko 150 kilometara od baze u Chaghcharanu, piše Večernji, dodajući kako im je živote spasilo to što su se nalazili u vozilima zaštićenim oklopom.
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je u ponedjeljak međunarodnu zajednicu da čim prije poduzme sve kako u Iraku ne bi izbio "opći građanski rat". Annan je rekao da je zemlja na "raskrižju", na posebnoj sjednici posvećenoj Iraku u sjedištu UN-a u New Yorku, kojoj su nazočili irački predsjednik Jalal Talabani i američka državna tajnica Condoleezza Rice. Irački predsjednik je u dugom nastupu nabrojao mjere koje je poduzela vlada kako bi ojačala ustanove i uspostavila sigurnost u zemlji, ocijenivši da one počinju donositi rezultate.
NEW YORK - Američki predsjednik George W. Bush odlučio je imenovati posebnog izaslanika za Darfur, područje na zapadu Sudana kojim od 2003. hara građanski rat, priopćio je u ponedjeljak dužnosnik uprave koji nije htio otkriti identitet. Dužnosnik nije rekao koga je Bush izabrao. No Bush će svoju odluku o imenovanju posebnog izaslanika "vjerojatno" objaviti u utorak, u govoru u Općoj skupštini UN-a u New Yorku, rekao je.
RIM - Dvije su osobe izgubile život u ponedjeljak navečer u rušenju zgrade u Milanu, nakon vjerojatnog curenja plina, a desetak je teško ozlijeđeno, priopćila je talijanska novinska agencija Ansa. Za dvoje djece se još intenzivno traga u ruševinama trokatnice koja se srušila kao kula od karata, prema prvim iskazima svjedoka. Dvije žrtve su "69-godišnji Talijan" i "prolaznik koji je albanski državljanin". Zgrada se nalazi u ulici Lomellina, važnoj prometnici s velikom brojem trgovina u istočnoj milanskoj četvrti, na cesti prema zračnoj luci Linate. Stanovnici četvrti čuli su eksploziju, pa vatrogasci i hitna služba vjeruju da je riječ o eksploziji zbog curenja plina.
RIM - Vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano objavio je u ponedjeljak na naslovnici arapsku inačicu teksta koji je u nedjelju pročitao papa Benedikt XVI., u kojemu kaže da je "iskreno ožalošćen" zbog toga što su se muslimani osjetili povrijeđeni njegovim nedavnim govorom. Tekst koji je Papa pročitao u Castelgandolfu u prigodi tradicionalne molitve Anđeoskog pozdravljenja objavljen je i na francuskom i engleskom jeziku u dnevnom listu koji izlazi na talijanskom. Benedikt XVI. je kazao da je "iskreno ožalošćen zbog reakcije koju je izazvao kratki odlomak iz moga govora koji se smatra uvredljivim za osjećaje muslimanskih vjernika, premda je bila riječ o navodu srednjovjekovnog teksta koji nipošto ne odražava moje osobno mišljenje". Međutim, Papino pojašnjenje u svezi s islamom u ponedjeljak je još uvijek izazivalo gnjev i nezadovoljstvo među muslimanima.
MOSTAR - Interes Sjedinjenih Država je stabilna i cjelovita Bosna i Hercegovina koja će biti kandidat za NATO i Europsku uniju, izjavio je u ponedjeljak američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney. McElhaney je na prijamu za političare i dužnosnike iz Hercegovine što ga je u Mostaru priredilo njegovo veleposlanstvo istaknu kako se nakon izbora 1. listopada od izabranih bosanskohercegovačkih dužnosnika očekuje da preuzmu veću odgovornost za prilike u BiH. "Nakon izbora čeka nas u BiH mnogo posla, nastavit ćemo aktivnosti s ustavnim reformama", dodao je američki veleposlanik. U travnju ove godine propao je pokušaj usvajanja ustavnih promjena jer u državnom Parlamentu BiH prijedlog ustavnih promjena nastao pod pokroviteljstvom SAD-a, nije dobio neophodnu dvotrećinsku potporu zastupnika.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je u ponedjeljak u Berlinu na gradnju spomen obilježja protjerivanju etničkih Nijemaca iz istočne Europe nakon Drugog svjetskog rata. Merkel je rekla da je važno održati spomen na iskustvo izbjeglica ali da će to biti uspješno samo ako se na umu drže i uzroci događaja. Da nije bilo nacističkih zločina ne bi uslijedilo protjerivanje Nijemaca. Govoreći o pitanju koje je bilo u središtu nedavnog spora između Poljske i Njemačke, Merkel je ponovila predanost zajedničkom dogovoru njemačkih demokršćana i socijaldemokrata o stvaranju "vidljivog obilježja" u gradu. Poljska je oštro kritizirala planove njemačke federacije koja predstavlja potomke 14 milijuna protjeranih Nijemaca za gradnju muzeja u Berlinu izrazivši zabrinutost da bi simpatije za izbjeglice umanjile kajanje zbog nacističkih zločina.