Umjesto svakodnevne jednosatne umjerene fizičke aktivnosti, djeca bi trebala vježbati najmanje 90 minuta dnevno, smatra Lars Bo Andersen koji je vodio istraživanje. Znanstvenik i njegovi kolege proveli su istraživanje o tomu kakav su utjecaj vježbe imale na 1.732 djece iz Danske, Estonije i Portugala u dobi od devet ili 15 godina. Usporedili su svakodnevno vrijeme vježbanja i izmjerili rizik od razvoja od srčanih oboljenja. Ustvrdili su da su djeca koja su dulje vježbala imala puno manje izgleda za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Primjerice, kod devetogodišnjaka koji su svakodnevno prakticirali 116 minuta umjerenih do nešto zahtjevnijih vježbi, ovisno o mogućnostima i kod tinejdžera koji su dnevno vježbali 88 minuta, ustanovljeno je manje rizičnih faktora, objavili su znanstvenici u stručnom medicinskom časopisu The Lancet.
Kardiovaskularne bolesti još uvijek najveći "ubojica" u razvijenim zemljama, a norveški znanstvenici upozorili su da se visok krvni pritisak, povišene razine lošeg kolesterola, fizička neaktivnost, pretilost i dijabetes razvijaju od djetinjstva.