Daleko najveći dio osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva i dalje odlazi na hranu i bezalkoholna pića - u 2005. godini 33,21 posto ili 23,1 tisuća kuna, što je za 1.554 kune više nego u godini prije. U odnosu na 2004. udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića povećan je za 1,7 postotnih bodova.
Istodobno, najmanje se izdvaja za obrazovanje - oko 0,7 posto ili tek 528 kuna.
Anketom o potrošnji kućanstava, koju je objavio Državni zavod za statistiku, za 2005. obuhvaćeno je 2.727 kućanstava sa 7.720 članova.
Nakon hrane, na drugom je mjestu grupa stanovanje i potrošnja energenata, sa udjelom u osobnoj potrošnji od 13,56 posto, a na trećem je mjestu prijevoz, sa udjelom od 10,86 posto.
Slijede izdaci za odjeću u obuću sa 7,72 posto, ostala dobra i usluge sa 7,58 posto, rekreacija i kultura 6,22 posto, komunikacije 5,32 posto te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje sa 5,09 posto.
Ostale grupe u osobnoj potrošnji imaju udjele oko i manje od četiri posto - alkoholna pića i duhan 4 posto, a hoteli i restorani 3,39 posto.
Pri začelju je zdravstvo sa udjelom od 2,29 posto, a grupa potrošnje s apsolutno najnižim udjelom je obrazovanje, tek 0,76 posto.
Podaci pak o prosječnim ukupno upotrebljenim i raspoloživim sredstvima hrvatskih kućanstva pokazuju da je u 2005. zabilježeno smanjenje štednje, uz blago smanjenje iznosa podizanja kredita, kao i iznosa podizanja štednih uloga, ali i povećanje iznosa otplata kredita.
Tako udio podignutih kredita u ukupno raspoloživim sredstvima po kućanstvu bilježi pad u odnosu na 2004., sa 8,6 posto na 7,9 posto (i iznosi prosječno oko 6,1 tisuću kuna).
Na osobnu potrošnju (novčanu 66.270 kuna i naturalnu 3.413 kuna) otpada 84,7 posto ukupno upotrebljenih sredstava, čiji je prosjek po kućanstvu za 2005. iznosio 82.267 kunu, što je čak za 484 kune manje nego u godini prije.
Ukupno upotrebljena sredstva, uz osobnu potrošnju uključuju i otplate zajmova s kamatama, vrijednost štednje i investicije u stan, kuću i imanje.
Za otplate zajmova prosječno je kućanstvo u prosjeku lani izdvojilo 4.235 kuna, što je za 146 kunu više nego 2004.
Istodobno je vrijednost štednje prosječno po kućanstvu iznosila 1.531 kunu, a to je za 707 kuna manje nego u godini prije.
Za 979 kuna smanjene su i investicije u stan, kuću i imanje, koje su lani iznosile prosječnih 6.343 kune po kućanstvu.
Kako pak prosječno hrvatsko kućanstvo dolazi do sredstava pokazuju podaci o izvorima stjecanja ukupno raspoloživih sredstva, koja su u prosjeku po anketiranom kućanstvu u 2005. godini iznosila 77.831 kunu, što je za 799 kuna manje nego u 2004.
Od toga se 88,8 posto dobiva iz plaća, dohodaka od samostalnog rada, mirovina, imovine, različitih naknada, tekućih primanja i transfera, a taj je ukupni raspoloživi dohodak prosječno po kućanstvu lani iznosio 69.180 kuna.
Ukupno su raspoloživa sredstva 'poboljšavana' podizanjem kredita i štednih uloga.
Podaci ankete tako pokazuju da je po kućanstvu u prosjeku podignuto 6.140 kuna kredita (za 628 kuna manje nego u godini prije), te 1.167 kuna štednih uloga ili 595 kuna manje nego prethodne godine.