FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SAD predvodnik u potrošnji na naoružanje u svijetu

ŠTOKHOLM, 12. lipnja 2006. (Hina/dpa) - Globalna potrošnja na vojsku i naoružanje u 2005. se povećala, predvođena uglavnom potrošnjom Sjedinjenih Država i njihovim "globalnim ratom protiv terorizma" te vojnim operacijama u Afganistanu i Iraku, u ponedjeljak je objavio cijenjeni švedski institut za mirovna istraživanja.
ŠTOKHOLM, 12. lipnja 2006. (Hina/dpa) - Globalna potrošnja na vojsku i naoružanje u 2005. se povećala, predvođena uglavnom potrošnjom Sjedinjenih Država i njihovim "globalnim ratom protiv terorizma" te vojnim operacijama u Afganistanu i Iraku, u ponedjeljak je objavio cijenjeni švedski institut za mirovna istraživanja.

U ukupnom povećanju svjetske vojne potrošnje u 2005. u visini 33 milijarde dolara udio SAD-a iznosi 80 posto ili 26 milijardi dolara, objavio je Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI).

Prema podacima tog instituta, u prošloj je godini za vojsku i naoružanje zemlje diljem svijeta izdvojeno 1.118 milijardi dolara, odnosno, 173 dolara po glavi stanovnika. Radi se o realnom povećanju od 3,4 posto u odnosu na 2004. te 34 posto u odnosu na 1998, kada je vojna potrošnja bila na najnižoj razini od kraja Hladnoga rata, priopćeno je iz SIPRI-ja.

Pet zemalja - SAD, Britanija, Francuska, Japan i Kina - zaslužne su za dvije trećine ukupne svjetske vojne potrošnje, pri čemu čak 48 posto otpada na američki udio, dok su preostale četiri vodeće zemlje zaslužne za po četiri i pet posto udjela svaka, dodaje SIPRI. Tih pet zemalja ujedno predstavlja 29 posto svjetske populacije.

Na Bliskome istoku nedostaju točni podaci za potrošnju Iraka i Katara, no ukupna je potrošnja te regije ostala nepromijenjena, osim u slučaju Saudijske Arabije, najvećeg regionalnog vojnog potrošača čija su izdvajanja uvećana 21 posto, na 25,2 milijarde dolara.

To je dio trenda rasta svjetskih cijena minerala, nafte i plina, koji uvećava količinu novca za vojnu potrošnju u zemljama bogatima tim sirovinama kao što su Alžir, Azerbejdžan, Rusija i Saudijska Arabija, priopćio je nadalje SIPRI, istakavši kako se slično događa i s Peruom i Čileom.

Ruska je vojna potrošnja porasla realno devet posto u prošloj godini, a trend njezina rasta započet je još 1998. Jedina regija koja je zabilježila smanjenje vojne potrošnje u 2005. je bila Europa, i to uglavnom zapadna Europa, pri čemu su svoje proračune za naoružanje najznačajnije srezale Britanija i Italija.

Indija je ostala glavni potrošač na vojsku u regiji južne Azije, dok su Kina i Japan zaslužne na otprilike dvije trećine potrošnje u istočnoj Aziji. Kineska je potrošnja u 2005. odgovarala gospodarskom rastu i ne pokazuje znake usporavanja, ističe SIPRI.

Također, Alžir, Maroko, Nigerija i Južnoafrička Republika zaslužne su za više od polovine ukupne vojne potrošnje na afričkom kontinentu.

U 2004, posljednjoj godini za koju SIPRI posjeduje podatke, ukupni prihodi od prodaje oružja 100 vodećih svjetskih kompanija, ne uključujući Kinu, iznosila je 268 milijardi dolara.

U razdoblju od 2001-2005 najveći su izvoznici oružja bili Rusija, SAD, Francuska, Njemačka i Britanija, s udjelom Rusije i SAD-a od po 30 posto. Rusija je ukupno izvezla 28,98 milijarde dolara vrijednog naoružanja, a SAD 28,24. Iza njih su Francuska (8,57 mlrd usd), Njemačka (5,6) i Britanija (3,93).

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙