Rast kreditiranja građana stoga nije toliko posljedica "nerazumne želje stanovništva" za kreditima koliko poslovne odluke bankara - kredit moraju dati onome tko će vratiti kredit.
Relativno slaba reforma realnog sektora, privatizacija, rad sudstva i slični čimbenici povećavaju rizik kreditiranja poduzeća i banke ga do neke mjere s razlogom izbjegavaju, iako noviji podaci govore da je rast kredita gospodarstvu ipak podjednak s rastom kredita stanovništvu, kazao je Kraft.
Dodao je kako to ujedno ukazuje da hrvatska Vlada mora vrlo pažljivo raditi na svim mjerama koje mogu povećati efikasnost poduzeća, poput reforme sudstva, olakšavanja otvaranja i zatvaranja poduzeća, smanjenja subvencija neuspješnim poduzećima, povećanja subvencija obrazovanju i istraživanju i sl.
Iako je vrijednost kredita građanima gotovo premašila vrijednost ukupnih godišnjih plaća, Kraft je istaknuo da podaci banaka pokazuju da je postotak kredita koji se ne plaćaju redovito dosta nizak te zadnjih godina dodatno pada, dakle nema većih problema.
Naime, dodao je, distribucija kredita prema prihodima kućanstva pokazuju da kredite uglavnom imaju kućanstva koja bi spadala u gornji srednji sloj.
Usprkos mjerama HNB-a, kojima se želi ograničiti inozemne izvore banaka, stope rasta kredita još uvijek su visoke, ali nisu niti povećane kamatne stope kako bi se smanjila potrošnja, jer banke još uvijek imaju dovoljno profita da 'progutaju' trošak i u borbi za tržišni udio zadrže ove stope.
Rast je posebice izražen kod stambenih kredita, koji su svugdje u svijetu bankama najsigurniji plasmani, jer imaju najmanju stopu neplaćanja. Njihov rast ujedno je dobar i za ekonomiju, odnosno nose određeni razvojni aspekt, primjerice omogućavaju podizanje hipotekarnih kredita za pokretanje manjeg businessa, kaže Kraft.
Komentirajući pak pojavu kunskih kredita Kraft je kazao kako je to pohvalno, jer dosadašnja, ali i očekivana buduća stabilnost kune ukazuju da je rizik kunskih kredita znatno manji nego prije primjerice 10 godina, a treba očekivati i da će tako ostati u narednih 5 do 7 godine, odnosno do kada Hrvatska kunu zamjeni eurom.
No, dodaje, valutna će se klauzula sigurno zadržati kao primjerice kod kredita u švicarskim francima. Ti su krediti sve prisutniji, ponajprije zbog vrlo niskih kamatnih stopa, no, ističe Kraft, treba upozoriti građane da rizik postoji, jer tečaj franka više fluktuira od tečaja eura, pa građani preuzimaju veći rizik nego primjerice kod kredita u eurima.
Tradicionalna konferencija HNB-a započela je jučer radovima hrvatskih ekonomista mlađe generacije, a okupila je više desetaka domaćih i stranih istraživača, predstavnika međunarodnih financijskih institucija, središnjih i drugih banaka, kao i drugih aktera novčane i financijske politike.
(Hina) xrub yds