"Postoje neki nesporazumi. Ne smatramo da s Ugovorom iz Nice ne možemo primati nove članice", izjavio je Barroso u Helsinkiju, gdje je sudjelovao na sastanku Europske komisije s finskim predsjedništvom EU-a, koje je u subotu preuzelo od Austrije tu dužnost.
Ugovor iz Nice dogovoren je u prosincu 2000. godine s ciljem da se institucionalno omogući širenje Unije na 12 zemalja članica koje su tada bile u pregovaračkom procesu. Godine 2004. deset od tih 12 zemalja postalo je punopravnim članicama. Zbog slabe pripremljenosti ulazak Bugarske i Rumunjske tada je odgođen za početak 2007. ili 2008. godine.
U tom Ugovoru predviđena su institucionalna rješenja za 27 članica, to jest broj zastupnika iz svake od tih zemalja u Europskom parlamentu, težina glasa u Vijeću EU-a i broj članova Europske komisije. Tada je dogovoreno da Komisija treba imati onoliko povjerenika koliko i zemalja članica, ali maksimalno do 27. Nakon toga, broj povjerenika bio bi manji od broja zemalja članica, dakle svaka članica ne bi imala povjerenika u Komisiji. Predviđeno je da se uvede načelo rotacije tako da svaka zemlja u određenom razdoblju ima svoga povjerenika.
Ugovor iz Nice treba biti zamijenjen europskim ustavom, čija je ratifikacija zapala u krizu nakon odbijanja na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
Slijedom toga, neki u Europskoj uniji drže da proširenje nakon ulaska Bugarske i Rumunjske neće biti moguće bez novog institucionalnog rješenja, dok drugi kažu da se amandmanima na Ugovor iz Nice može osigurati daljnje proširenje. Pristupni sporazum između EU-a i Hrvatske, koja će najverojatnije biti 28. članica, smatrao bi se amandmanom na Ugovor iz Nice.
Barroso i novi predsjedatelj Europskog vijeća, finski premijer Matti Vanhanen izrazili su nadu da će EU do kraja ove godine imati jasan dogovor oko nastavka širenja.
Na summitu u prosincu predviđeno je da proširenje bude jedna od glavnih tema. Rasprava će se voditi na temelju posebnog izviješća Europske komisije, koje se očekuje krajem listopada ili početkom studenoga. Komisija bi u tom dokumenta trebala izići s prijedlogom definicije apsorpcijske sposobnosti EU-a za primanje novih članica. Nakon što je u EU došlo do ustavne krize i tzv. "umora od proširenja", sve se češće počela spominjati apsorpcijska sposobnost EU-a za primanje novih članica, što mnogi tumače kao način da se izbjegne primanje Turske.
Finski premijer je ponovio da apsorpcijska sposobnost ne može biti novi kriterij, koji bi se odnosio na zemlju kandidatkinju, nego da je to stvar Europske unije.
"Apsorpcijska sposobnost je na državama članicama, a ne na zemlji kandidatkinji", rekao je Vanhanen.
Vanhanen je ponovio da zemlje kandidatkinje moraju ispuniti sve uvjete za pristup i naglasio da za sve moraju vrijediti jednaki kriteriji.
(Hina) xsv ysl