HINA - Financijski servis
Banke članice Hrvatske udruge banaka (HUB) spremne su na primjenu Izmjena i dopuna Zakona o minimalnim mjerama zaštite, koji na snagu stupa 1. srpnja ove godine, no u HUB-u ostaju pri stavu da je donošenje tog zakona bilo ishitreno, suvišno i pogrešno te da je sam zakon zapravo štetan.
Stav je HUB-a da je Zakon donesen na brzinu, bez konzultiranja struke, ali i da je samo donošenje bilo nepotrebno, s obzirom da je Hrvatska jedina europska zemlja koja ima takav zakon, umjesto uobičajenog rješavanja tog pitanja dogovorom, prihvaćanjem standarda i norme unutar struke.
Također, drže u HUB-u, zakon je pogrešan jer je represija policije te sudsko procesuiranje najefikasnija prevencija, a štetan jer može uzrokovati velike troškove, pa i zatvaranje poslovnica koje će zbog tog biti manje profitabilne, što su neke od banaka već i najavile.
Ipak, zakon je donesen i banke okupljene u HUB-u su spremne poštivati njegove odredbe, odnosno ne odobravaju evenutalno pojedinačno nepridržavanje, s obzirom da je i njima primarni interes zaštita života klijenata i zaposlenika, kažu u HUB-u.
Ujedno podsjećaju da činjenica da neka bankovna poslovnica nema pregrade od neprobojnog stakla ili zaštitara ne znači da ne poštuje zakon, jer on predviđa mogućnost da banka Ministarstvu unutarnjih poslova predstavi efikasniji sustav zaštite od zakonom predviđenih, minimalnih uvjeta zaštite.
Također, u HUB-u najavljuju kako bi ovih dana za operativnu primjenu trebao biti spreman sustav Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK), a konačni početak primjene ovisit će o bankama, odnosno o tome kada one procjene da će raspolagati dostatnim i dovoljno kvalitetnim podacima, no očekuje se tijekom ovog ljeta.
U HUB-u su danas predstavili i rezultate prve faze projekta izrade regulatornog okvira za poslove sekuritizacije (tehnike financiranja u kojima se klasični oblici potraživanja preobražavaju u nove odnose koje predstavljaju vrijednosni papiri u kojima su ti odnosi utjelovljeni), odnosno oko izrade zakona o sekuritizaciji.
Riječ je o prvom zakonu koji se izrađuje prema načelima javno-privatnog dijaloga, odnosno u čijoj izradi, uz predstavnike državne vlasti, sudjeluju i sami bankari, koji i financiraju taj projekt.
Također, to je prvo zakonsko rješenje za koje se paralelno izrađuje i procjena njegovih učinaka (troškovni, rizični i sl.), prema metodologiji Europske unije.
U projekt su uključeni i Svjetska banka, EBRD, njemački KfW te Talijanska udruga banka (AIB), a očekuje se da bi zakonski prijedlog trebao u proceduru do kraja godine, a da bi se s primjenom tog zakona trebalo započeti u prvom dijelu iduće godine.