O knjizi su govorili recenzent Drago Roksandić, povjesničar Aleksandar Stipčević, politolog Vlatko Cvrtila i autorica.
Ovim kartografskim radom autorica u hrvatsku kulturu unosi novi pristup u obradi povijesne problematike, ocijenio je Roksandić, dodavši kako se još hrvatski povjesničar Milan Sufflay sustavno bavio albanologijom.
Po njegovim riječima, najveća vrijednost Kosova je u multietničnosti, a u knjizi je objavljen njegov najreprezentativniji dio, koji bez zazora mogu čitati i Srbi i Albanci.
Stipčević je govorio o hrvatskoj albanologiji te podsjetio na njezine početke, koji se vezuju uz radove Ivana Kukuljevića Sakcinskoga.
Nakon stvaranja Jugoslavije, u Hrvatskoj je bilo opasno pisati o Albancima, napomenuo je Stipčević, dodavši kako je zbog tog ubijen i poznati hrvatski povjesničar Milan Sufflay.
"Pokušaj da se u Hrvatskoj sredinom osamedesetih godina objavi monografija o Albancima, koja je prevedena sa slovenskog ni do danas nije realiziran", rekao je.
Cvrtila je ocijenio kako slična knjiga do sada nije postojala na hrvatskom jeziku. "Za nas ona predstavlja temeljni izvor, jer su zemljovidi objavljeni u izvornom obliku", dodao je.
Autorica je napomenula kako ju je na pisanje knjige 1999. potaknula solidarnost s Albancima, koje prije napada NATO-a na Srbiju zahvatila humanitarna kriza.
Knjigu "Povijesna geografija Kosova" (159 str.) objavio je zagrebački nakladnik Golden marketing - Tehnička knjiga. Podijeljena je na 11 poglavlja, u kojima autorica analizira kartografske izvore iz antičkoga doba, srednjega vijeka, početkom osmanskoga prodora, izvore iz razdoblja rane osmanske vlasti, iz doba habsburško-osmanskih ratova, velike istočne krize, Prvoga svjetskog rata, međuratnog razdoblja, Drugoga svjetskog rata, Kosova u SFRJ i danas.
Mirela Slukan Altić (1969.) znanstvena je suradnica u Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar". Objavila je više knjiga, među kojima, "Povijesna kartografija - kartografski izvori u povijesnim znanostima".