"Želimo uvjeriti zakonodavca da prijedlog zakona stavi u treće čitanje jer je dosadašnja saborska procedura bila nespretna, a izostala je i javna rasprava", rekao je programski voditelj CMS-a Gordan Bosanac na konferenciji za novinare pred sjedištem Protuobavještajne agencije (POA) u Vukovarskoj ulici.
U CMS-u smatraju da način na koji je prijedlog zakona "projurio" kroz saborsku proceduru govori u prilog da su predlagači htjeli izbjeći javnu raspravu i čim prije donijeti zakon ali je na kraju to ipak dovelo do njegova neizglasavanja.
Centar upozorava da konačan prijedlog zakona i dalje omogućuje prisluškivanje međunarodnih telefonskih razgovora i praćenje građana na javnom mjestu bez suglasnosti Vrhovnog suda. Također tvrde da se i dalje onemogućuje rad Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi jer je izravan nadzor od strane Vijeća moguć samo uz prisutnost političkih tijela nadzora.
Navode da je Vlada u konačnom prijedlogu zakona usvojila samo primjedbu iz ranijih rasprava po kojoj se građanskom Vijeću daje nešto malo više ovlasti nego u prvom tekstu.
Član Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi Tin Gazivoda rekao je da Vijeće nije prijetnja obavještajnom sustavu i da treba zadržati njegove sadašnje ovlasti.
Smatra i da treba utvrditi rok u kojem će biti uništeni dokumenti prikupljeni na "nekorektan način 90-tih godina". Ti dokumenti korišteni su u političke svrhe protiv novinara, a postojeći Zakon o sigurnosnim službama predviđao je da ih se uništi do travnja 2004., no to nije učinjeno, rekao je Gazivoda, dodavši kako ima naznaka da je oko nekih spornih pitanja postignut konsenzus.