POSLOVNI PREGLED broj 477
15. - 23. lipnja 2006.
SADRŽAJ:
AZTN: NAKNADNO ODOBRENA KONCENTRACIJA KONCERNA AGRAM 2
STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI ZA SVIBANJ 16,7 POSTO 2
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SVIBNJU VEĆA 4,1 POSTO 2
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA TRAVANJ 4.494 KUNE 2
NEPODMIRENE OBVEZE PRAVNIH OSOBA 11,3 MILIJARDE KUNA 3
NASTAVLJA SE PAD VRIJEDNOSTI GRAĐEVINSKIH RADOVA U INOZEMSTVU 3
U ČETIRI MJESECA IZDANO 4.376 GRAĐEVINSKIH DOZVOLA 3
PREMIJER SANADER UVJEREN DA ĆE ROHATINSKI OPET BITI GUVERNER 4
EBRD STJEČE 8,33 POSTOTNI VLASNIČKI UDJEL U AGROKORU 4
AGROKOR U SUBOTICI 4
ENT: UGOVOR S BJELORUSKIM OPERATOROM VRIJEDAN 250 MILIJUNA KUNA 5
VINDIJA ULAŽE OKO 50 MIIJUNA EURA U SRBIJI 5
DIONIČARIMA KRAŠA DIVIDENDA OD 17 KUNA PO DIONICI 5
TALIJANI ĆE U BJELOVARSKOJ SLOBODNOJ ZONI GRADITI TVORNICU STIROPORA 5
RADNICI TDZ-A OD HFP-A TRAŽE PONIŠTENJE PRETVORBE TVORNICE 5
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
AZTN: NAKNADNO ODOBRENA KONCENTRACIJA KONCERNA AGRAM
Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja odobrilo je koncentraciju tvrtki u sastavu koncerna Agram, koja je provedena 2. listopada 2004. između tvrtki Euroherc osiguranje, Jadransko osiguranje, Euroherc životno osiguranje, Euro Daus, Euroagram Tis, Euroleasing, Eurodom te Sunce osiguranje, s obzirom da takva koncentracija, unatoč rastu tržišnog udjela sudionika značajno ne narušava tržišno natjecanje, izvijestili su u ponedjeljak iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Kako se navodi u priopćenju, s obzirom da su sudionici te koncentracije propustili AZTN prijaviti koncentraciju u zakonom propisanom roku, Agencija je protiv navedenih tvrtki ujedno podnijela nadležnom prekršajnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Na svojoj 63. sjednici, održanoj prošlog tjedna, Vijeće je na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva odobrilo Prijedlog Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva Republike Hrvatske od 2006.-2010 godine. Cilj donošenja Operativnog programa je višestruko povećati vrijednost drvne sirovine kroz proizvode visokog stupnja finalizacije koje karakterizira visoka kvaliteta, dizajn i prepoznatljivost. Nakon usuglašavanja i prilagodbe Prijedloga Programa pravilima o državnim potporama, Vijeće je ocijenilo da su potpore koje predviđa Program, a koje se odnose na istraživanje i razvoj te zaštitu okoliša, sukladne Zakonu o državnim potporama. Prijedlogom su predviđene državne potpore za male i srednje poduzetnike, regionalne državne potpore, potpore za istraživanje i razvoj te potpore za zaštitu okoliša. Predviđeni instrument potpora su subvencije koje će poduzetnicima dodjeljivati Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, navodi se u priopćenju AZTN.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI ZA SVIBANJ 16,7 POSTO
Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za svibanj ove godine spustila se ispod razine od 17 posto te iznosi 16,7 posto, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku. To je za 0,9 postotnih bodova manja stopa registrirane nezaposlenosti nego za travanj ove godine, a za 1,3 postotnih bodova manje nego za svibanj prošle godine kada je iznosila 18 posto. Zadnji put je približna stopa registrirane nezaposlenosti zabilježena za kolovoz 2005. kada je, prema konačnim podacima, iznosila 16,8 posto. Time je nastavljen pad stope registrirane nezaposlenosti koji se bilježi od početka godine, sa 18,4 posto za siječanj, na 18,3 posto za veljaču, odnosno 18,1 posto za ožujak te 17,6 posto za travanj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj svibnja bile su evidentirane 287.283 nezaposlene osobe, što je za 15.123 osobe ili 5 posto manje nego u prethodnome mjesecu, a 21.028 osoba ili 6,8 posto manje nego u istom mjesecu 2005. godine.
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SVIBNJU VEĆA 4,1 POSTO
Ukupna industrijska proizvodnja u svibnju ove godine u Hrvatskoj je bila veća za 4,1 posto u usporedbi sa istom mjesecom prošle godine, dok je u razdoblju od siječnja do svibnja 2006. veća je za 3,8 posto od proizvodnje u istom razdoblju 2005., objavio je u utorak Državni zavod za statistiku. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2005. industrijska proizvodnja u svibnju veća je za 9,2 posto. Tako je nakon pada na godišnjoj razini u travnju, za 3,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nastavljen višemjesečni trend rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj koji je zabilježen u prethodnih dvanaest mjeseci. Prema područjima djelatnosti, u svibnju ove u usporedbi sa istim mjesecom 2005. godine, proizvodnja u rudarstvu i vađenju povećana je za 4,8 posto, u prerađivačkoj industriji za 4,3 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom veća je za 3,5 posto. Ako se usporedi proizvodnju u razdoblju od siječnja do svibnja 2006. s istim razdobljem u 2005. godini proizvodnja u rudarstvu i vađenju zabilježila je rast za 6,3 posto, u prerađivačkoj industriji porast iznosi 3,5 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostvareno je povećanje za 4,2 posto. Trend-indeks ukupne industrijske proizvodnje veći je za 0,4 posto u svibnju 2006. u odnosu na travanj 2006., napominju iz Zavoda.
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA TRAVANJ 4.494 KUNE
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 4.494 kune, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku. U odnosu na statističke podatke za ožujak prosječna je neto plaća za travanj niža je za 108 kuna ili za 2,3 posto. Na međugodišnjoj razini pak, u odnosu na travanj prošle godine, prosječna je neto plaća za travanj ove godine viša za 207 kuna ili za 4,8 posto. Smanjenje na mjesečnoj razini, u odnosu na mjesec prije, za travanj je uslijedilo nakon što je za ožujak prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila 4.602 kune. U odnosu na statističke podatke za veljaču prosječna je neto plaća za ožujak bila viša za 197 kuna ili za 4,5 posto. Prema podacima Državnog zavoda, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj 2006. je iznosila 6.459 kuna. To je za 191 kunu ili 2,8 posto niže nego za ožujak ove godine, a u odnosu na podatke za travanj prošle godine porast za 347 kuna ili za 5,6 posto.
NEPODMIRENE OBVEZE PRAVNIH OSOBA 11,3 MILIJARDE KUNA
Nepodmirene naloge za plaćanje, u ukupnom iznosu od 11,26 milijardi kuna, u travnju ove godine u Hrvatskoj je imalo 21.130 pravnih osoba sa ukupno 35.635 zaposlenih, podaci su Financijske agencije (FINA) koje prenose "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore. U odnosu na mjesec prije krajem travnja je ukupni iznos dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje bio veći za 53 milijuna kuna, broj pravnih osoba sa blokiranim žiro računima veći je za njih 158, a nešto je veći, za 888, i broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama. U travnju je tako nastavljen trend rasta insolventnih pravnih osoba i nepodmirenih naloga za plaćanje. Tako je u odnosu na kraj prošle godine krajem ovogodišnjeg travnja broj insolventnih pravnih osoba veći za 3,3 posto ili 648 poduzeća, a iznos nepodmirenih naloga za 2,6 posto ili 287 milijuna kuna. Na godišnjoj razini, u travnju ove u odnosu na isti mjesec 2005. ukupni iznos nepodmirenih naloga za plaćanje veći je za 258 milijuna kuna, broj blokiranih pravnih osoba za njih 1.178, a broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama za 798. U nepodmirenim obvezama već treći mjesec zaredom nenaplaćena potraživanja duža od 360 dana čine više od 88 posto (u travnju ove godine 88,8 posto) i prešla su iznos od 10 milijardi kuna. Uz to, kod te kategorije poduzeća bilježi se u posljednjoj godini rast broja pravnih osoba, zaposlenih u njima kao i iznosa nepodmirenih naloga, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK u najnovijim "Gospodarskim kretanjima". Napominju da se i nadalje bilježi trend povećanja nepodmirenih naloga s naslova neplaćenih poreza i doprinosa koji krajem travnja iznose 4,1 milijarde kuna odnosno, oko 36,4 posto ukupno nepodmirenih naloga, što je za 4,8 postotna boda više nego u istom mjesecu prethodne godine.
NASTAVLJA SE PAD VRIJEDNOSTI GRAĐEVINSKIH RADOVA U INOZEMSTVU
Nastavlja se trend pada vrijednosti građevinskih radova koje hrvatske tvrtke izvode u inozemstvu.
Tako su hrvatske građevinske tvrtke u inozemstvu u prvom tromjesečju 2006. godini obavile radova u vrijednosti od 157,6 milijuna kuna, što je za 18,4 posto manja vrijednost nego u istom razdoblju godini prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno vrijednost ugovorenih radova domaćih građevinara za izvođenje na gradilištima u inozemstvu u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosi 246,8 milijuna kuna. To je pak 7 posto manja vrijednost novih narudžbi u odnosu na isto vrijeme 2005. godinu. Hrvatske su tvrtke na radilištima u inozemstvu u prvom ovogodišnjem tromjesečju imale prosječno 1.774 radnika. Prema vrstama građevina u prvom tromjesečju ove godine od ukupno izvršenih radova na zgrade otpada 32,8 posto, a na ostale građevine 67,2 posto. Najviše su radova, čak 86 posto, i to u vrijednosti od 135,8 milijuna kuna, hrvatske građevinske tvrtke u prvom tromjesečju ove godine obavile u Njemačkoj. Hrvatske građevinske tvrtke u inozemstvu su u 2005. godini obavile radova u vrijednosti od 822,5 milijuna kuna, što je za 14,7 posto manja vrijednost nego u godini prije. Istodobno vrijednost ugovorenih radova domaćih građevinara za izvođenje na gradilištima u inozemstvu u prošloj godini je iznosila 802,2 milijuna kuna. To je pak 25,2 posto posto manja vrijednost novih narudžbi u odnosu na 2004. godinu. U 2004. godini pak hrvatske su građevinske tvrtke u inozemstvu obavile radova u vrijednosti od 1,04 milijarde kuna, što je za 1,8 posto manja vrijednost nego u godini prije.
U ČETIRI MJESECA IZDANO 4.376 GRAĐEVINSKIH DOZVOLA
U Hrvatskoj je tijekom travnja ove godine izdano 1.114 građevinskih dozvola, što je za 4,1 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je izdano pak ukupno 4.376 građevinskih dozvola, što u odnosu na broj dozvola iz istog razdoblja prošle godine predstavlja povećanje od 7,6 posto. U odnosu na prošlu godinu još značajniji rast bilježi se kod vrijednosti radova predviđenih građevinskim dozvolama izdanima tijekom prva četiri mjeseca ove godine. Naime, vrijednost radova predviđena građevinskim dozvolama izdanima od početka ove godine do kraja travnja iznosi više od 9,37 milijardi kuna. U odnosu na prošlogodišnjih 6,48 milijardi kuna to predstavlja porast za čak 44,5 posto ili 2,88 milijardi kuna. Od tog iznosa na zgrade se odnosi 61,5 posto ili 5,75 milijardi kuna, a na ostale građevine 3,6 milijardi kuna, pri čemu u oba segmenta prevladava novogradnja. Dozvolama izdanima u prva četiri mjeseca ove godine predviđena je i gradnja 7.506 stanova prosječne površine 85,05 četvornih metara, a u odnosu na dozvole iz istog razdoblja lani broj stanova je veći za 862. Samo građevinskim dozvolama izdanima tijekom travnja ove godine predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od 3,07 milijardi kuna ili 42,2 posto većoj nego prema dozvolama iz travnja prošle godine. Veći dio tih sredstava, odnosno 1,6 milijardi kuna pritom je predviđen za radove na zgradama, dok se na ostale građevine odnosi 1,47 milijardi kuna. Pritom je najviše građevinskih dozvola, njih 614, u travnju izdano za nove stambene zgrade, u što bi trebalo biti uloženo 633,5 milijuna kuna. No, iako se odnose na veću vrijednost radova, građevinskim dozvolama iz travnja ove godine predviđena je izgradnja 1.879 stanova prosječne površine od 84,3 četvorna metra, dok su dozvole iz istog mjeseca lani predviđale izgradnju 287 stanova više.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
PREMIJER SANADER UVJEREN DA ĆE ROHATINSKI OPET BITI GUVERNER
Premijer Ivo Sanader izrazio je u utorak uvjerenje da će aktualni guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski dobiti još jedan, šestogodišnji mandat. "Izražavam uvjerenje da će, temeljem suglasja u Hrvatskom saboru, sadašnjem guverneru HNB-a biti produžen mandat", izjavio je Sanader na sjednici Vlade u Koprivnici u raspravi o predloženim izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Mandat guverneru istječe sredinom srpnja. Vladin je prijedlog da Savjet HNB-a čini devet članova koji ne bi mogli biti izvan sustava Središnje banke, nego bi morali biti njeni zaposlenici. Hrvatski sabor više ne bi imenovao zamjenika guvernera, nego bi ga birao sam guverener iz reda petorice viceguvernera. Sabor bi, pak, davao mišljenje na Statut HNB-a. Predložene izmjene dodatno naglašavaju neovisnost HNB-a, njima se domaći zakonodavni standardi usklađuje sa standardima EU. Izmjenama se, dodao je ministar financija Ivan Šuker, stvaraju tehnički preduvjeti za uvođenje eura, kad za to dođe vrijeme. Guverner Rohatinski u utorak nije komentirao premijerovu izjavu kazavši novinarima da je zato još prerano.
4. TVRTKE
EBRD STJEČE 8,33 POSTOTNI VLASNIČKI UDJEL U AGROKORU
Predsjednik Agrokora Ivica Todorić i predsjednik Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Jean Lemierre potpisali su u utorak u Londonu Ugovor o ulaganju 110 milijuna eura dioničkog kapitala, na temelju kojeg EBRD stječe 8,33 postotni vlasnički udjel te jednog člana u Nadzornom odboru koncerna Agrokor. Prema Todorićevim riječima, u utorak potpisani ugovor predstavlja daljnju podršku EBRD-a restrukturiranju Agrokora nakon niza domaćih i stranih akvizicija te širenja poslovanja u regiji, ali i podršku u pripremi za izlazak Agrokora na burzu putem javne ponude dionica. Upitan kad će i na koju burzu izići Agrokor, Todorić je kazao da će se to dogoditi u trenutku najboljem za koncern, a da će tada sigurno izići na neku stranu burzu, jer je, kako je kazao, Agrokor internacionalna kompanija. Agrokor je uspješna kompanija zahvaljujući uz ostalo kvalitetnom menadžmentu, svojim kupcima i dobavljačima, a današnji položaj Agrokora dijelom je omogućila i hrvatska Vlada, "koja je tržišno i demokratski orijentirana te čini sve za ulazak Hrvatske u Europsku uniju", rekao je Todorić. Suradnja Agrokora i EBRD-a započela je sindiciranim zajmom od 170 milijuna eura prije pet godina, a u tom je razdoblju Agrokor svoje ukupne prihode povećao s 3,5 na 13 milijardi kuna, kazao je Todorić. Iako je ulagača u kapital lakše naći od zajmodavca, Todorić je kazao kako su se za EBRD odlučili zbog najvećeg razumijevanja, poznavanja tržišta i kompanija, odnosno da sam novac nije bio odlučujući. Lemierre je pak kazao da se EBRD na taj korak odlučio zbog "vrlo dobrog menadžmenta, strategije i proizvoda". EBRD će u Agrokorovoj vlasničkoj strukturi ostati koliko god bude potrebno, 5 do 7 godina, rekao je predsjednik EBRD-a te dodao da očekuje da i neke druge kompanije uđu u vlasničku strukturu Agrokora. EBRD je do danas u Hrvatsku uložio 1,3 milijarde eura kroz financiranje više od 76 projekata, a ove se godine očekuje ulaganje još 100 milijuna eura, no Lemierre nije želio kazati o kojim se projektima ili tvrtkama radi.
AGROKOR U SUBOTICI
Hrvatski koncern "Agrokor", preko svojih poduzeća u Srbiji, prije svega "Frikoma" i "Dijamanta", nastavit će ulagati u Vojvodinu i Srbiju, najavljeno je u utorak u Subotici. Do sada je taj koncern u tvornice za proizvodnju hrane u Srbiji investirao preko 70 milijuna eura - oko 30 milijuna u industriju smrznute hrane "Frikom" i oko 40 milijuna eura u najvećeg ovdašnjeg proizvođača ulja "Dijamant". Generalni direktor "Dijamanta" Željko Brozović rekao je u utorak okupljenim poljoprivrednicima da će ta tvornica otkupljivati uljarice i žitarice, a da su zainteresirani i za ostale poljoprivredne kulture koje će se prodavati preko "Agrokorove" prodajne mreže u Srbiji, Hrvatskoj i okolnim zemljama. Premda pojedini hrvatski ulagači imaju probleme u Srbiji, Brozović kaže da "Agrokor" kod kupovine "Frikoma" i "Dijamanta" nije imao ozbiljnijih teškoća. Spremnost "Dijamanta" i ostalih poduzeća hrvatskog koncerna da ulažu i surađuju s poljoprivrednicima sjeverne Vojvodine pozdravili su ovom prigodom i predstavnici subotičke lokalne samouprave.
ENT: UGOVOR S BJELORUSKIM OPERATOROM VRIJEDAN 250 MILIJUNA KUNA
Najveći hrvatski izvoznik telekomunikacijskih usluga i rješenja Ericsson Nikola Tesla potpisao je sredinom lipnja s prvim bjeloruskim operatorom mobilne mreže, tvrtkom JV MDC Velcom, ugovor o proširenju telekomunikacijske infrastrukture čija ukupna vrijednost premašuje 250 milijuna kuna, priopćeno je iz zagrebačke tvrtke, a prenosi Zagrebačka burza. Ugovor uključuje nadogradnju jezgre GSM sustava, nakon čega će pokretna mreža bjeloruskog operatora moći uslužiti 3 milijuna krajnjih korisnika. Ugovorom je obuhvaćeno uvođenje u rad nove komutacijske, radio i transmisijske opreme, koja će kupcu omogućiti ponudu širega spektra usluga i nakon čije će implementacije biti povećana njihova kvaliteta, napominju iz Ericssona Nikole Tesle. Osim toga, novi posao Ericssona Nikole Tesle u Bjelorusiji uključuje i isporuku profesionalnih usluga. Realizacija tog izvoznoga posla očekuje se do kraja 2006. godine.
VINDIJA ULAŽE OKO 50 MIIJUNA EURA U SRBIJI
Vindija iz Varaždina investiraće oko 50 milijuna eura u mljekaru u Lajkovcu i valjevsku tvornicu stočne hrane Unip i distributivne centre, objavila je u utorak srbijanska novinska agencije Beta. Beogradski Karnak je za račun Vindije 2005. kupio Lajkovačku mljekaru i valjevski Unip, koji su bili u stječaju. Nova mljekara u Lajkovcu će, kako se navodi, godišnje prerađivati 124 milijuna litara mlijeka, a planira se i podizanje klanice koja će tržištu isporučivati 40.000 tona mesa peradi. U kooperaciji će biti angažiran veliki broj poljoprivrednih proizvođača, kojima će se omogućiti povoljni krediti, a garantiraće im se otkup cjelokupne proizvodnje. Vindija priprema plan za cijeli kompleks od 10,5 hektara bivše Zadružne mljekare u Lajkovcu, gdje bi, u postojećim objektima, bili nova mljekara i klanica te postrojenja za preradu pilećeg i purećeg mesa. Mljekara će početi raditi najkasnije za godinu dana, a proizvodit će prvenstveno sireve, konzumno mlijeko i namaze.
DIONIČARIMA KRAŠA DIVIDENDA OD 17 KUNA PO DIONICI
Dioničarima Kraša bit će, sukladno odluci Glavne skupštine, isplaćena dividenda u iznosu od 17 kuna po dionici, i to iz kumulirane zadržane dobiti iz ranijih godina, izvijestili su u ponedjeljak iz Kraša. Na glavnoj skupštini dioničara Kraša, održanoj je u subotu, 17. lipnja, uz izvješće o radu tvrtke u prošloj godini, kada je ostvareno 916 milijuna kuna konsolidiranih prihoda od prodaje te 40,87 milijuna kuna neto dobiti, dioničarima su predstavljeni i rezultati poslovanja u ovoj godini. Kako se navodi u priopćenju, Kraš je u ovoj godini poslovao "u uvjetima daljnjeg rasta uvoza konditorskih proizvoda i rasta nabavnih cijena strateških sirovina". Tijekom prvih pet mjeseci ove godine Kraš grupa je proizvela 14.054 tona proizvoda. Prodaja je realizirana u opsegu od 12.108 tona, čime je ostvaren rast od 5,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći rast prodaje ostvaren je u izvozu na prekomorska tržišta i zapadnu Europu.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
TALIJANI ĆE U BJELOVARSKOJ SLOBODNOJ ZONI GRADITI TVORNICU STIROPORA
Talijanska tvrtka Stiropor MG Slobodnoj zoni Bjelovar Novi Borik - Lepirac kupila je zemljište od tri hektara za oko 2,4 milijuna kuna, a ugovor o tome u srijedu su potpisali gradonačelnica Bjelovara Đurđa Adlešić i direktor Stiropora MG Dario Paoli. Talijani će, kako je najavljeno, prozvoditi građevinski stiropor, a u drugoj fazi poslovanja strojeve za proizvodnju stiropora. Paoli je rekao kako će u početku zaposliti 25 osoba, a kad se postigne puna proizvodnja zapošljavat će oko sto radnika. Ugovorom potpisanim u srijedu, istaknuto je, prodane su i posljednje slobodne parcele u bjelovarskoj Slobodnoj zoni koja se prostire na ukupno 36 hektara.
6. SINDIKATI
RADNICI TDZ-A OD HFP-A TRAŽE PONIŠTENJE PRETVORBE TVORNICE
Radnici Tvornice duhana Zagreb (TDZ) zatražili su u utorak od Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) da u roku osam dana pokrene postupak za poništenje pretvorbe TDZ-a ili će u protivnom podnijeti kaznene prijave protiv odgovornih u Fondu. "Ako se za osam dana ne pokrene postupak, predat ćemo kaznene prijave protiv odgovornih zbog zloporabe položaja i ovlasti, te nečinjenja, odnosno nepoštivanja odluke Sabora o poništenju nezakonite pretvorbe", izjavio je Hini predsjednik Novog sindikata Mario Iveković nakon što su u utorak u HFP-u predali dodatne dokumente potrebne za postupak poništenja. Radnici TDZ-a, kao mali dioničari, u travnju su uputili zahtjev HFP-u za poništenje pretvorbe tvornice. Radnici su taj zahtjev uputili HFP-u iako je Fond trebao po službenoj dužnosti, a prema odluci Sabora iz prosinca 2005., sam pokrenuti postupak, napominje Iveković. Kao stranka u postupak poništenja pretvorbe u utorak se službeno uključio i Novi sindikata, a za srijedu je o toj temi zakazan sastanak predstavnika radnika, Uprave tvornice i HFP-a.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić