Poduzetnike HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika ministrica je upoznala s novostima i najvažnijim mjerama Vlade za pokretanje poduzetničkih inicijativa, a nakon toga odgovarala je na njihova pitanja. Poduzetnike su zanimala ulaganja u poduzetničke zone, zašto se desetak godina čeka da se sruši neka kuća u Zagrebu, zbrinjavanje medicinskog (opasnog) otpada, zašto se u tijeku turističke sezone ne može graditi na cijelom području Dubrovnika...
Rekla je da je Vlada preuzela odgovornost za uvođenje reda u prostor kako bi se jasnim pravilima ponašanja omogućilo investitorima sigurno planiranje i ostvarivanje zamisli. Zakonski je propisano obavezno donošenje planskih dokumenata koji moraju biti jedina regulativa u prostoru. Doneseni su županijski planovi te oko 70 posto planova jedinica lokalne samouprave, a uskoro će biti doneseni svi, rekla je.
Najavila je da će postupak izdavanja dozvole za gradnju biti bitno pojednostavljen i vremenski skraćen, jer će umjesto dosadašnje dvije biti potrebna samo jedna dozvola. Novost je i preuzimanje mnogo veće odgovornosti u tom procesu - od proizvođača građevinskih proizvoda, projektanata do izvođača, uz stroge mjere nadzora.
Matulović-Dropulić je rekla da se koncipira novi sustav propisa koji objedinjuju i određuju pravila ponašanja u prostoru, građenje i urbanu komasaciju. Istaknula je da je razvoj hrvatskog graditeljstva na uzlaznoj putanji, ali ga još uvijek karakterizira rascjepkanost i nedovoljna pripremljenost za potrebne strukturne promjene pa je tako udio graditeljstva u BDP-u EU 10 posto, a u Hrvatskoj oko pet posto. Najavila je donošenje pravilnika kojim će se u graditeljstvu poboljšati kvaliteta usluga i smanjiti siva ekonomija i rad na crno.
Izrazila je sigurnost da programi zaštite okoliša pokreću jedan od najvećih investicijskih ciklusa razvoja hrvatskog gospodarstva. Navela je da će prilagodba hrvatskog sustava zaštite okoliša EU zahtjeva ulaganja od 10 do 11 milijardi eura u sljedećih 15 do 20 godina, a što će se osigurati iz europskih fondova, ali velikim dijelom i privatnim ulaganjima.
Podsjetila je da smo u otpad godišnje bacali oko 15-ak tisuća tona PET ambalaže, čija je proizvodnja i odvoženje na deponij koštalo oko 20-ak milijuna eura. Rekla je da će nova ulaganja potaknuti dodjela koncesija oporabiteljima i skupljačima raznih vrsta otpada (ambalažnog, guma, elektroničnog i elektronskog, akumulatora, baterija, starih automobila i otpadna ulja) te da očekuje osnivanje tvrtki koje će se baviti njihovim prikupljanjem i reciklažom.