Slovenija u sadašnjem trenutku treba 400 do 500 megavata novih kapaciteta električne energije, a gradnju "druge nuklearke" aktualizirala je energetska kriza koju je ove zime izazvao zastoj u isporukama plina iz Rusije, pa i za vladu koja je do prije nekoliko mjeseci izbjegavala svaku raspravu o novoj nuklearci to postaje ozbiljna opcija, piše list.
Nuklearna energija aktualna je zbog potrebe smanjenja ispusta stakleničkih plinova koji nastaju od fosilnih energenata, a i ministar za okoliš i prostor smatra da je riječ o europskoj orijentaciji, no da prije eventualne gradnje drugog bloka treba riješiti pitanje lokacije za nuklearni otpad. List podsjeća da je ministar gospodarstva Andrej Vizjak još prošle jeseni, kada su se neslužbene informacije o takvoj mogućnosti pojavile, morao demantirati da se vode ikakve aktivnosti na gradnji druge nuklearke, a da sada takvu mogućnost ne odbacuje.
Ako bi se Slovenija odlučila na tu opciju, vjerojatno bi morala računati na protivljenje Austrije, koja se zauzima za zatvaranje nuklearnih centrala u susjednim državama, piše list.
Protiv opcije drugog nuklearnog bloka u Krškom su predstavnici ekoloških udruga i neki stručnjaci s područja energetike, piše "Dnevnik". Ekolozi upozoravaju na neracionalno trošenje energije i potrebu racionalizacije potrošnje i tvrde da je jedno izvješće u Velikoj Britaniji pokazalo da je cijena energije iz nuklearki samo prividno niska jer ne uključuje neke troškove koji se subvencioniraju državnim sredstvima iz proračuna, pa gradnja nuklearki zapravo koristi velikim potrošačima, a ostatak cijene se prenosi na porezne obveznike i male potrošače.