Predstavnici Europske komisije u utorak i srijedu predstavljaju hrvatskim i turskim pregovaračima europsku pravnu stečevinu za poglavlje porezi.
Fiskalna politika u Europskoj uniji u najvećem je dijelu u nadležnosti država članica, dok direktive propisiju samo minimalne standarde, uključujući i minimalne porezne stope.
Prema direktivi, minimalna stopa PDV-a u EU-u utvrđena je na 15 posto, a moguće je imati snižene stope od minimalno pet posto, ali ne i nulte stope.
Iako neke od starih zemalja članica i dalje imaju nulte stope PDV-a, novim članicama koje su ušle 2004. godine, mahom nije odobrena ta povlastica. Primjerice, Velika Britanija i Irska izborile su se za veći opseg primjene nulte stope u vrijeme kada su već bile unutar Unije, a nakon toga nijedna zemlja koja je ušla poslije njih nije se uspjela izboriti za to pravo. Sve zemlje, koje su u EU ušle 2004. godine, tražile su prijelazna razdoblje za usklađivanje svojih poreznih sustava, ali su mahom bile odbijene.
"I nama su predstavnici Europske komisije izričito rekli da teško možemo očekivati izuzeća", rekla je pregovoračica za to poglavlje Martina Dalić.
Hrvatska trenutačno ima nultu poreznu stopu na kruh, mlijeko, lijekove, knjige, ortopedska pomagala i javno prikazivanje filmova u kinematografima. "U ovom trenutku ne bih davala prognoze što će se događati s tim stopama, mi smo dobili informaciju da nulte stope nisu u skladu s direktivama, a kako ćemo se mi kao država pozicionirati vidjet će se u pregovaračkim stajalištima, kao i kolika ćemo prijelazna razdoblja tražiti", rekla je Martina Dalić.
Sniženu stopu PDV-a od 10 posto Hrvatska samo ima za smještajne kapacitete u turizmu, što je u skladu s direktivom. "Od prije znamo da nije u skladu s europskom direktivom da se i hrana koja se prodaje uz smještaj oporezuje po sniženoj stopi, jer se na taj način uvodi diskriminacija između hrane, koja se prodaje u restoranima, i one u polupansionima", kaže Martina Dalić.
Hrvatska će također ulaskom u EU morati promijeniti i strukturu trošarina na cigarete. U Europskoj uniji trošarina na cigarete sastoji se iz dva dijela - fiksnog i varijabilnog. Visina trošarine se određuje u odnosu na maloprodajnu cijenu najprodavanije vrste cigareta - kada se utvrdi koja je to vrsta i koja je njezina cijena, trošarina mora biti najmanje 57 posto od te cijene, odnosno mora iznositi 60 eura na tisuću prodanih cigareta, a od 1. srpnja ove godine 64 eura. Takav sustav dovodi do ujednačenosti cijena gotovo svih vrsta cigareta, primjerice u Belgiji maloprodajna cijena za gotovo sve vrste cigareta iznosi četiri eura po kutiji.
U Hrvatskoj postoji specifična fiksna trošarina na kutiju od 20 cigareta, koja iznosi oko 0,87 eura ili oko 47 posto od maloprodajne cijene.
Međutim, povećanje trošarina u Hrvatskoj, a s obzirom na to da su one već sada veće nego u susjednim zemljama, prirodno stvara veće mogućnost za šverc cigaretama, ističe Dalić.
Zakonodavstvo Europske unije propisuje da se trošarinom oporezuju duhan, alkohol i energetski proizvodi, s tim da zemlje članice mogu po svojoj volji odlučiti za uvođenje trošarina i za druge vrste proizvoda. U skladu s tim, naplata trošarina u Hrvatskoj na bezalkoholna pića, automobile, kavu ili luksuznu robu nije u neskladu s europskim zakonodavstvom.
Hrvatska će dalje s ulaskom u EU morati uvesti trošarine i za električnu energiju, prirodni plin i ugljen.
Martina Dalić se osvrnula i na neke pogrešne tvrdnje koje su se svojedobno pojavile u hrvatskom tisku, da će se morati uvesti porezi na kamate na štednju. "Direktiva ne predviđa oporezivanje, nego samo dužnost da damo podatke zemlji članici da neki njezin građanin ili građani štede u Hrvatskoj, kako bi im, u slučaju da u toj zemlji postoji oporezivanje štednje, mogle naplatiti porez", kaže Dalić.