Kako je kazao glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak, stjecanje i zaštita nekretnina spada u poglavlje slobode kretanja kapitala, koje uz slobodu kretanja roba, radne snage i pružanja usluga predstavlja glavna načela unutarnjeg tržišta EU-a.
Članstvo u EU podrazumijeva liberalizaciju stjecanja nekretnina, ali do ulaska u članstvo, a po obvezama iz SSP-a, Hrvatska je dužna postupno liberalizirati tržište nekretnina, osim za poljoprivredno i šumsko zemljište. Do 2009. RH regulira promet nekretnina po načelu reciprociteta, boravka ili obavljanja određene djelatnosti. Prema obvezama iz SSP-a, od 1. veljače 2009. Hrvatska mora osigurati isti tretman za stjecanje nekretnina za hrvatske i za strane državljane.
Ograničenja, ako postoje, ne smiju nikog diskriminirati odnosno moraju vrijediti za sve jednako - za strance i za hrvatske državljane, moraju biti objektivna, transparentna i podložna sudskoj zaštiti, kazao je glavni pregovarač.
Unutar EU neke su se članice izborile za trajna izuzeća, kao što je slučaj Danske, Malte ili Aaklandskog otočja (Finska), ali ta izuzeća također moraju biti nediskriminatorna.
S druge strane Slovenija je ugovorila specifični prijelazni aranžman nazvan opća ekonomska zaštitna klauzula.
Takav se aranžman odobrava ako postoji mogućnost da se pojave ozbiljne i trajne poteškoće koje mogu izazvati pogoršanje gospodarske situacije. Tada država može tražiti zaštitne mjere, ali mora dokazati postojanje ozbiljnih poteškoća koje mogu biti trajnog karaktera a Europska komisija tada pokreće ubrzani postupak.
Što se tiče stjecanja i zaštite nekretnina u RH, Ustav jamči nediskriminacijske mjere a zaštićuje sva područja koja su od kulturnog, povijesnog i gospodarskog značenja te od interesa za Hrvatsku, kazao je Drobnjak.
Strane osobe, dodao je, mogu stjecati nekretnine kada se radi o nasljeđivanju (ako postoji uzajamnost s državom iz koje dolaze) i temeljem drugih pravnih osnova - ugovorom ili zakonom. U tim slučajevima također mora postojati uzajamnost i prethodno odobrenje ministarstva vanjskih poslova ili ministarstva pravosuđa.
U RH se ne može stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim ili šumskim zemljištem, nad zaštićenim dijelovima prirode ili na isključenim područjima, radi zaštite interesa i sigurnosti RH.
Drobnjak je kazao da se pregovori o nekretninama vode u sklopu poglavlja o slobodi kretanja kapitala te je dodao da je Hrvatska trenutačno u izradi pregovaračkih stajališta. Pojasnio je da ćemo u izradi pregovaračkih stajališta morati definirati hoćemo li tražiti tranzicijska razdoblja te ćemo morati razmotriti s kojim ih argumentima tražiti.
U Hrvatskoj postoji 4.000 zahtjeva stranaca za nekretnine, a nema izrazitog broja zahtjeva iz jedne države u odnosu na druge, rekao je Drobnjak, naglasivši kako je potrebno pojednostaviti pravnu proceduru.