Za razliku od dosadašnjih radova o toj temi koji su se oslanjali na uspomene i sačuvanu tradiciju unutar obitelji, Kučerova je svoju knjigu utemeljila na pisanoj građi, popisima stanovništva, matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih.
Među ostalim, ona iznosi podatak da skoro trećina Slovaka živi izvan svoje domovine, a prema popisu stanovništva iz 2001., u Hrvatskoj ih je oko 4700 u svim županijama, ponajviše u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj.
Početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj ih je bilo 17,3 tisuće, a nakon Drugog svjetskog rata oko deset tisuća.
Knjiga Kvetoslave Kučerove jedina je znanstvena sinteza povijesti Slovaka u Hrvatskoj, a njome je autorica zadužila i hrvatsku historiografiju, rekla je Božena Vranješ-Šoljan, recenzentica knjige.
Po riječima autorice, danas su Slovaci u Hrvatskoj većinom asimilirani, a razlog tome je njihova raspršenost i neorganiziranost. No, Kučerova smatra da se nakon osamostaljivanja Hrvatske njihov položaj popravio i da će ubuduće biti još bolji, osobito kada se riješi pitanje izučavanja slovačkog jezika u školama.
Zlatko Jevak, predsjednik Matice slovačke Zagreb koja je organizirala promociju u suradnji sa Savezom Slovaka u Hrvatskoj, uručio je autorici knjige i njezinom suprugu Matušu Kučeri, bivšem slovačkom veleposlaniku u Hrvatskoj, povelje počasnih članova.
Izdavač knjige je Matica slovačka. Knjiga će još biti predstavljena u Našicama i Iloku.