"Imamo nizak standard građana da bi ih dodatno opterećivali plaćanjem troškova u zdravstvu. To je neodrživa teza sve dok četveročlana obitelj ne može živjeti od prosječne plaće", istaknuo je Slavko Linić (SDP).
Veća financijska ulaganja u zdravstveni sustav, smatra, moguća su samo ako se poveća BDP te stopa gospodarskog rasta, ako se povećaju plaće i mirovine.
"Jedan od osnovnih problema je taj što 1,350 milijuna zaposlenih financira svih 4,5 milijuna hrvatskih državljana, a oni nemaju velike plaće ili ih i ne dobivaju", poručio je Linić.
Takav stav dijeli i njegova stranačka kolegica Dragica Zgrebec, koja socijalno neodgovornima drži najave iz Strategije o potrebi veće participacije građana u financiranju zdravstva.
SDP-ovci su prozvali Vladu, kao predlagatelja Strategije, da u tom dokumentu daje kritičku analizu stanja u zdravstvu samo za razdoblje od 2000. do 2003., dakle za mandata koalicijske vlasti, dok, kako kažu, prešućuje probleme u zadnje tri godine.
"Strategija je ispolitizirana jer Vlada želi naći opravdanje za neuspjehe u zadnje tri godine", rekao je Linić.
Pero Kovačević (HSP) drži da se Strategijom planira samo ušteda i reduciranje zdravstvenih usluga, a ne poboljšanje stanja u zdravstvu.
Predložio je, kako ga je nazvao, austro-ugarski model po kojemu je svaki zakon prije izglasavanja morao pročitati pismeni službenik, a u proceduru je otišao tek ako ga je shvatio.
"Dajte ovo hrvatskom umirovljenicima pa ako oni razumiju (Strategiju) onda je možemo donijeti", poručio je Kovačević.
Stjepan Bačić (HDZ) istaknuo je da model suplaćanja u zdravstvu postoji u gotovo svim europskim državama, da Hrvatska ne može pobjeći od potrebe većeg sudjelovanja građana u podmirivanju zdravstvenih troškova.
No, naglasio je da je taj model tek naznačen u Strategiji, da se ne navode rokovi, pa niti ni najava uvođenja tog modela u narednom razdoblju.