Uvođenje imovinskog cenzusa neprihvatljivim smatra Željka Antunović (SDP), koja je predloženu strategiju nazvala "još jednom prevarom građana, koja će dodatno osiromašiti najsiromašnije".
Ustvrdila je da u zdravstvenom sustavu rastu liste čekanja, nelikvidnost i korupcija, a Vladu je prozvala da probleme pokušava prevaliti na leđa pacijenata.
Da će uvođenje imovinskog cenzusa dodatno opteretiti pacijente smatra i Josip Sudec (HSU), koji je predloženo rješenje nazvao "genocidom", ocjenjujući da će zdravlje ubuduće biti privilegij bogatih. Založio se da o predloženoj reformi građani odluče na referendumu.
Pero Kovačević (HSP) smatra, pak, da je riječ o diktatu MMF-a, te da će Vlada "troškove prevaliti na leđa pacijenata, kako bi MMF bio siguran da ćemo mu redovito vraćati dugove".
Dragutin Lesar (HNS) upozorava, pak da nije jasno kako i kada Vlada kani uvesti imovinski cenzus, te da rasprava nema smisla, dok Vlada ne ponudi konkretan model.
"Izbacimo socrealistički pristup, radi se zapravo o socijalnoj kartici, čije je uvođenje predložio najveći dio sindikalnih središnjica", odgovorio je ministar zdravstva Neven Ljubičić. Ne može se, kaže, dopustiti da netko ima 1300 kuna dohotka i zato ga se oslobađa participacije, iako ima dionice nekoliko tvrtki.
Poručio je da sustav treba urediti tako da beneficije idu onima koji najviše trebaju, a na primjedbu da nisu jasni rokovi u kojima Vlada namjerava ostvariti zacrtano odgovara - sve ćemo realizirati do kraja idućeg mandata.
Damir Kajin (IDS) ključ reforme zdravstva vidi u reformi lokalne samouprave, kaže da županije ne mogu skrbiti o zdravstvu i da je jedini izlaz u vraćanju 'siz-ova', tj. u radikalnoj decentralizaciji.
Andrija Hebrang (HDZ) demantirao je, pak, medijske napise da se županijske bolnice vraćaju državi, a primjedbe da se ne bi trebala ocjenjivati primanja obitelji, nego samo pojedinca, jer su, upozorava, u suprotnom cijele tajkunske obitelji oslobođene plaćanja participacije.