Na skupu, koji se održava do petka u organizaciji Ureda predsjednika, UNESCO-a i Vijeća Europe, sudjeluju i predsjednici Albanije, Bugarske, Makedonije, Crne Gore, predsjedavajući predsjedništva BiH, generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura, glavni tajnik Vijeća Europe Terry Davis, ministri iz Srbije i Turske, državni tajnik iz Rumunjske, te veleposlanici Grčke i Slovenije u Hrvatskoj.
"Današnji skup, koji je okupio i šefove država i visoke vladine dužnosnike i nacionalne stručnjake zapravo je još jedna potvrda procesa koji se sve više i sve kvalitetnije događa na jugoistoku Europe, a to je da smo se od "zatvorenih" granica okrenuli "otvorenim" da smo se od fokusiranosti na same sebe okrenuli prema poštovanju i razumijevanju drugih i da smo se od strahova jednih od drugih okrenuli međusobnom dijalogu, rekao je Mesić. Naglasio je kako te procese ne diktiraju više samo vanjski partneri, već ih potiču same zemlje regije, dok je pomoć međunarodnih organizacija sve više samo stručna.
Napomenuo je kako Balkan nije više pojam sukoba te kako zemlje regije ne dijele samo zemljopisnu bliskost, nego i više zajedničkih europskih ciljeva.
"Svjesni smo da u ovoj regiji postoje još neka iznimno važna otvorena pitanja koja utječu i na naše buduće odnose, ali vjerujem da smo svjesni da ta pitanja ne smiju izazivati nove sukobe i da svaki oblik suradnje između naših država ima veliko značenje za cjelokupnu stabilnost regije" , napomenuo je Mesić.
Podsjetio je kako su od zadnjeg skupa u Varni prošle godine zemlje regije ostvarile veliki napredak, jer je postignut dogovor o zajedničkom energetskom tržištu jugoistočne Europe, a u dogovoru je i zajednički trgovinski režim, te izrazio nadu da će se zemlje regije sve više posvećivati suradnji u kulturi i znanosti na skupovima poput ovog u Opatiji.
Hrvatska želi aktivnom ulogom u regionalnoj suradnji pomoći izgradnji mira i stabilnosti, a kultura i znanost upravo su područja u kojima možemo i moramo još mnogo toga učiniti jer će to donijeti novu kvalitetu koja će povratno utjecati na sve druge oblike suradnje, naglasio je u pozdravnom govoru premijer Ivo Sanader.
Ocijenio je kako stoga sustavna briga o materijalnoj i duhovnoj baštini mora dobiti prioritetno mjesto u svim razmišljanjima i odlukama o razvoju. "To naslijeđe mora postati sastavnim dijelom koncepta održivog razvoja naših prostora i mora se očuvati za budućnost" , rekao je Sanader.
Sanader je ponovio duboku privrženost hrvatske Vlade punoj suradnji u regiji, ustvrdivši kako svojim djelovanjem narodi s ovih prostora moraju pokazati da iz povijesnih zbivanja mogu crpiti nadahnuće za bolju međusobnu suradnju.
Ocjenivši kako povijest ovog dijela Europe nije bila ništa mučnija od povijesti ostatka svijeta Sanader je rekao kako jugoistok Europe ima mnogo blistavih povijesnih dostignuća na kojima može graditi ne samo svoj europski profil nego i međusobne odnose.
"Važno je zato za sve države ovog dijela Europe zadržati jasnu nedodirljivu i apsolutnu perspektivu punopravnog članstva u Uniji, jer veliki mirovni projekt EU ne može biti kompletiran bez njih" , kazao je Sanader.
Generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matcuura ocijenio je kako opatijski summit pruža iznimnu mogućnost analize ključnih značajki kulturnih koridora i posebno temeljnu ulogu koju kulturno naslijeđe ima u razvoju JE.
"U ovoj eri ubrzane interakcije omogućene informacijskim i komunikacijskim tehnologijama postalo je iznimno važno sustavno promovirati znanje o baštini i njegovati osjećaj zajedničke odgovornosti prema njezinu očuvanju i osiguranju" što je i tema ovog sastanka rekao je Macuura.
Generalni direktor UNESCO-a ustvrdio je kako je potencijal razvoja regionalne suradnje kroz zajedničku viziju naslijeđa golem budući da je s područja jugoistočne Europe na UNESC-ovu popisu zaštićene svjetske baštine 59 kulturnih i prirodnih vrijednosti, a na nacionalnim listama još je skoro 100 lokaliteta koje u budućnosti mogu biti nominirane.
Glavni tajnik VE Terry Davis sudionicima je rekao kako je ovo četvrti sastanak ove vrste koji se već pretvara u čvrstu tradiciju jer se svake godine u proljeće predsjednici država regije sastaju kako bi ocijenili da zajedničko naslijeđe "zajedničko dobro u kojem trebaju uživati svi, bez obzira na granice".
"Današnja tema zapravo govori o percepciji naslijeđa i načinima na koje ona određuje stajalište ljudi prema vlastitoj i prošlosti drugih naroda" , kazao je Davis.