Konferencija je okupila stotinu sudionika iz Hrvatske i inozemstva, predstavnike nacionalnih ogranaka Transparency Internationala iz Europe i Srednje Azije te predstavnike tijela državne vlasti.
Obraćajući se skupu, voditelj izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert (na fotografiji) ustvrdio je kako je Hrvatskoj iznimno važno da riješi problem korupcije jer je to, kako je rekao, "jedan od temeljnih uvjeta za pristupanje Europskoj uniji".
"Rumunjska i Bugarska nisu pokazale dovoljno političke volje da se riješi pitanje korupcije i zato još čekaju na ulazak u EU, Hrvatska bi trebala učiti iz tih iskustava", poručio je Degert. Po njegovim riječima, antikorupcijski plan Hrvatske iz 2001.e nije donio očekivane rezultate jer tada nije bilo političke volje.
Bitno je ući u problem i sagledati u kojem su opsegu novu strategiju pripremili Vlada i Sabor. Najvažnije je vidjeti kako će ta strategija biti primijenjena, jer građani traže jasne i konkretne rezultate", kazao je Degert.
"Po istraživanja Transparency Internationala, korupcije u Hrvatskoj najviše ima u obrazovanju, sudstvu, zdravstvu, lokalnoj samoupravi i policiji", rekao je Vincent Degert.
Voditelj misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Hrvatskoj Jorge Fuentes naglasio je da korupcije ima u svakoj zemlji, od Islanda i Finske, koje su najmanje korumpirane, do Kine i Bangladeša, gdje je taj problem najizraženiji. Na popisu od 150 zemalja, kazao je Fuentes, Hrvatska je u gornjem dijelu ljestvice po korumpiranosti, odnosno na 71. mjestu.
"Hrvatska se politički treba obvezati u borbi protiv korupcije. Politička volja Vlade i Sabora postoji, no očekuju se i konkretni rezultati", zaključio je Fuentes.
Potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec, obraćajući se sudionicima, rekao je kako korupcija narušava temeljne vrijednosti svakog demokratskog društva, ugrožava vladavinu prava i povjerenje u pravnu državu.
"Hrvatska Vlada do sada je pokazala odlučnost i političku volju te će poduzeti odgovarajuće mjere za suzbijanje korupcije u svim područjima društvenog života", istaknuo je Polančec. Dodao je kako korupcija nije samo problem u Hrvatskoj, već je prisutan u svim zemljama Europske unije.
"Hrvatska je već niz zakona prilagodila pravnim stečevinama EU unije usmjerenima na sprječavanje korupcije", podsjetio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. On je ujedno najavio do konca rujna donošenje Zakona o financiranju političkih stranaka. Njime će, kako je rekao, biti propisan krug dopuštenih izvora financiranja te najviši dopušteni iznos dobrovoljnih priloga.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin navela je mjere, odnosno aktivnosti koje se poduzimaju u borbi protiv korupcije, poput mjesečnog praćenja rada državnog odvjetništva i transparentnosti rada u zemljišnim knjigama.
"Hrvatska je nedavno donijela Nacionalni program suzbijanja korupcije do 2008. godine, a on sadrži prevenciju korupcije, otkrivanje i kažnjavanje korumpiranih, međunarodnu suradnju te javno djelovanje kako bi se ukazalo na izrazitu štetnost korupcije", istaknula je ministrica Ana Lovrin.