Istodobno, među zaposlenima manje je od petine osoba sa visokim i višim obrazovanjem, među nezaposlenima takvih je manje od desetine, a među neaktivnim osobama nešto više od 9 posto je akademski obrazovanih osoba.
Ovi podaci za drugo polugodište prošle godine iz Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku samo daju dodatnu težinu isticanju obrazovanja kao prioriteta u Hrvatskoj.
Karakteristika je strukture zaposlenih u Hrvatskoj prema školskoj spremi da udio zaposlenika sa nezavršenom i najviše završenom osnovnom školom, od ukupno 20,6 posto, premašuje udjel onih sa višim i visokim obrazovanjem koji iznosi ukupno 19,4 posto (12,7 posto sa završenim fakultetima i 6,7 posto sa višim školama).
Među zaposlenima u Hrvatskoj, po podacima za drugo prošlogodišnje polugodište, najviše je, 60 posto onih sa završenom nekom od srednjih škola.
U tome relativno najveća skupina, 33,6 posto zaposlenih, ima završenu jedno-, dvo- ili trogodišnju srednju školu za zanimanja.
Zaposlenih sa završenom četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja je 23,3 posto. Završenih pak gimnazijalaca među ukupno zaposlenima u Hrvatskoj, po zadnjim podacima, ima 3,1 posto.
Prema podacima o strukturi zaposlenih po školskoj spremi iz Ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku, udio zaposlenih sa nezavršenom osnovnom školom u drugom polugodištu 2005. godine bio 4,8 posto, dok zaposlenih sa završenom osnovnom školom ima 15,8 posto.
Udio zaposlenih sa višim školama (stručni studij) među ukupno zaposlenima u Hrvatskoj u drugom polugodištu lani iznosio je 6,7 posto, a sa završenim fakultetima (uključujući magisterije i doktorate) 12,7 posto.
Zanimljivo je da su među ženama, u odnosu na prosjek, više zastupljene one sa najvišim obrazovanjem. Tako ih sa završenim fakultetima ima 14,7 posto, a višim školama 7,7 posto.
Nezaposlene osobe pak imaju donekle različitu obrazovnu strukturu - 72,1 posto nezaposlenih ima srednjoškolsko obrazovanje (od jedno- do četverogodišnjeg), 18,7 posto osoba je s osnovnim obrazovanjem ili niže, a 9,2 posto je završilo višu školu, fakultet i akademiju, uključujući magisterij ili doktorat.
Istodobno, podaci iz Ankete pokazuju nižu obrazovnu strukturu neaktivnih osoba (starijih od 15 godina). Među njima je 57,2 posto osoba sa završenom osnovnom školom ili niže, 36,2 posto je sa srednjom školom, a preostalih 6,6 posto su akademski obrazovane osobe.