"U nedavnoj izjavi pred Parlamentarnom skupštinom VE predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso posebice je naglasio da se Europska unija, tijekom posljednje runde pridruženja, uvelike oslanjala na VE glede procjene političkih kriterija", podsjetila je u govoru ministrica Grabar-Kitarović.
Prema njezinim riječima Vijeće Europe ima nezamjenjivu ulogu u procesu jačanja demokratske stabilnosti, no tu, kako je kazala, njegova uloga ne staje.
"Iskustvo moje zemlje pokazuje da, i kada se ostvari demokratska stabilnost, VE kroz redovite monitoringe zaštite ljudskih prava, demokratskih vrijednosti i vladavine zakona ostaje glavni europski autoritet na tom području i neophodan partner u procesu pristupanja EU", objasnila je hrvatska šefica diplomacije.
Također je izrazila stajalište da je važno podupirati uspjeh "jedinstvenog sustava zaštite ljudskih prava utemeljenog na Europskoj konvenciji i Europskom sudu za ljudska prava". Dala je do znanja da je Hrvatska ratificirala Protokol 14 Europske konvencije o ljudskim pravima u zadanom roku i pozvala zemlje koje to nisu učinile da žurno ispune tu zadaću.
Ministrica je izrazila najbolje želje Ruskoj Federaciji koja preuzima predsjedanje Vijećom Europe.
Na marginama skupa u Strasbourgu ministrica Grabar-Kitarović imala je dva bilateralna susreta - sa slovenskim kolegom Dimitrijem Rupelom i norveškim kolegom Jonasom Gahrom Storeom. Hrvatska ministrica i Rupel potvrdili su "dobre prijateljske odnose dviju zemalja i najavili daljnje jačanje bilateralne suradnje", kazala je glasnogovornica MVPEI-a Ivana Crnić.
Grabar-Kitarović i Gahr Store složili su se oko ocjene da dvije zemlje imaju dobre bilateralne odnose, bez otvorenih pitanja. Ministrica je norveškog kolegu ukratko izvijestila o napredovanju Hrvatske na putu u EU.
Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu kojoj su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštita ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Tu najstariju europsku organizaciju osnovalo je 5. svibnja 1949. u Londonu deset zemalja. Završetkom Hladnog rata Vijeće Europe se nametnulo kao glavni politički forum za trajni dijalog i suradnju sa zemljama istočne i srednje Europe koje su izabrale demokratski oblik upravljanja državom.
Hrvatska je punopravna članica VE od 1996. godine. Budući da je Republika Hrvatska ispunila gotovo sve obveze, u rujnu 2000. godine Parlamentarna skupština VE usvojila je rezoluciju o završetku posebnog monitoringa uz preporuku za nastavak tzv. "postmonitoring dijaloga" oko nekih još otvorenih pitanja (učinkovitije funkcioniranje pravosuđa, sloboda medija, zaštita manjina i povratak prognanika i izbjeglica). Konačno, na rujanskom zasjedanju Parlamentarne skupštine VE 2003. godine, na temelju izvješća i preporuke Odbora za monitoring, zaključen je i post-monitoring dijalog.