Nedavno provedena anketa pokazala je da bi poboljšani rezultat na izborima mogao izboriti Diko, stranka desnog centra koju vodi ciparski predsjednik Tassos Papadopoulos, predvodnik kampanje protiv ponovnog ujedinjenja otoka.
Papadopoulos je, prema političkom uređenju te zemlje, ujedno i predsjednik vlade i njegov bi Diko mogao broj zastupnika povećati s 9 na 12 u parlamentu od 56 mjesta.
Proboj bi bio na štetu drugih dviju vodećih stranaka: Akel (komunisti koji imaju 20 mjesta), te Disy (desnica, oporba s 19 mjesta).
Papadopoulos, koji bi volio izborima potvrditi odluku svog biračkog tijela o odbacivanju plana glavnoga tajnika UN-a Kofija Annana, ističe da se međunarodna zajednica nada suprotnom ishodu.
No "mi ćemo ih razočarati", poručio je predsjednik izabran 2003., na petogodišnji mandat.
Novost ovih izbora je da nakon nekoliko desetljeća, oko 270 ciparskih Turaka koji žive u južnome, grčkome dijelu otoka s oko 800.000 Grka, može sudjelovati na izborima zahvaljujući nedavno usvojenom amandmanu na Ustav.
Druga je novost da se prvi put od davne 1963., na izborima natječe neki kandidat iz zajednice ciparskih Turaka. A taj kandidat je pjesnikinja Neshe Yashin, stanovnica južnog dijela otoka koja se natječe za Ujedinjene demokrate, stranku što zagovara ponovno ujedinjenje.
Prema anketi od 14. svibnja, ljevičarski Akel trebao bi osvojiti 30,1 posto glasova, desnica Disy 28,6 posto a Papadopoulosov Diko 16 posto. Slijedili bi socijalisti iz stranke Edek (članica vladajuće koalicije) s nekih 6,34 posto.
Stranke nisu mijenjale stajalište od referenduma, osim Akela koji je bio neodlučan ali je pod pritiskom Dika danas skloniji glasovati 'protiv' ujedinjenja, drži analitičar Sofronis Sofroniou.
Nakon neuspjela referenduma 2004., na kojem su ciparski Turci, suprotno od Grka, glasovali 'za' ujedinjeni Cipar, u Europsku uniju 1. svibnja 2004., ušao je samo južni dio, Republika Cipar.
Papadopoulos i Mehmet Ali Tala, "predsjednik" međunarodno nepriznate Turske republike sjevernog Cipra koja zauzima oko 36 posto otoka (priznaje je samo Turska) danas su pod pritiskom da ponovno sjednu za pregovarački stol pod okriljem UN-a.
Cipar je podijeljen od 1974., jer je turska vojska upadom u sjeverni dio otoka odgovorila na državni udar nacionalistički nastrojenih ciparskih Grka koji su to izveli uz potporu tadašnje vladajuće hunte u Ateni sa željom da otok pripoje Grčkoj.
Otok u istočnom dijelu Mediterana razdijeljen je demarkacijskom linijom dugom 180 kilometara od istoka do zapada, a tampon-zonu kontrolira snaga UN-a (UNFICYP, stvorena 1964.), koja je listopada 2004., bila smanjenja s 1.200 na 860 ljudi.
Turizam je glavna gospodarska grana grčkoga dijela s 20 posto udjela u BDP-u, a Republika Cipar posjeduje šestu trgovačku flotu u svijetu. Prihod po glavi stanovnika iznosio je 18.000 eura za 2004.