HINA - Financijski servis
Zahvaljujući gospodarskom rastu od 4,3 posto u prošloj godini, Hrvatska je ostvarila razinu BDP-a od sedam tisuća eura po stanovniku, izvijestio je premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade u srijedu.
Po tome, Hrvatska je ispred nekih zemalja koje su prije dvije godine ušle u EU, a sigurno ispred onih koji će ući 2007., dodao je premijer.
Dobri ekonomski trendovi, vidljivi kroz ubrzanje gospodarskog rasta u prošloj godini, nastavljeni su i na početku ove godine.
Zbog svega toga možemo očekivati daljnje ubrzanje rasta BDP-a u ovoj godini, a sve to građani će morati osjetiti na svom standardu, rekao je Sanader, iznoseći niz pozitivnih pokazatelja.
Tako industrijska proizvodnja na početku ove godine raste za 6,4 posto, a deficit državnog proračuna na početku je godine dvostruko manji nego u isto vrijeme lani.
Stopa nezaposlenosti koja je krajem 2004. iznosila 13,8 posto smanjena je na 12,3 posto krajem 2005. i bila je najniža u posljednjih sedam godina, što znači da je broj nezaposlenih smanjen za 17.000, a drži da je realno očekivati daljnje pozitivne pomake na tržištu rada.
Podsjetio je i na procjenu sindikata da na crno radi oko 400 tisuća osoba, te se zapitao kolika je zapravo stvarna nezaposlenost.
Sanader se pohvalio i kako je njegovoj Vladi prvoj pošlo za rukom smanjiti vanjski dug u dijelu koji se odnosi na državu.
Ova je Vlada prva od hrvatske neovisnosti koja je uspjela smanjiti vanjski dug države, na žalost, dodaje premijer, ne može se utjecati na banke i zaduživanje stanovništva.
Ministar financija Ivan Šuker članove Vlade izvijestio je da je državni proračun u prošloj godini ostvario prihode od 85,9 milijardi kuna, ili 6,7 posto više nego godinu prije, dok su rashodi, s iznosom 89,6 milijardi, porasli za 5,7 posto.
Od općeg je interesa i ključnog značaja da telekomunikacijska infrastruktura ostane u vlasništvu i pod kontrolom Republike Hrvatske kako bi je ravnopravno mogli koristiti svi operateri, izjavio je danas ministar prometa Božidar Kalmeta izvješćujući Vladu da je izabran pravni konzultant za pitanje vlasništva nad distributivno-telekomunikacijskim cijevima.
Od šest zainteresiranih, za pravnog konzultanta je predložen White & Case koji bi svoje mišljenje trebao dati u roku 60 dana, izvijestio je Kalmeta.
Najavio je da će se s Agencijom za telekomunikacije dogovoriti modaliteti upravljanja distributivno-telekomunikacijskim cijevima.
Ministar poručuje i kako je Vlada maksimalno liberalizirala telekomunikacijsko tržište - u fiksnoj telefoniji prijavljeno je 17 operatera, od kojih pet radi, a u mobilnoj su telefoniji tri operatera.
To je, kaže, dovelo i do pada cijena, pa su cijene u fiksnoj telefoniji, ovisno o paketima, pale od 6 do 22 posto, a u mobilnoj u nekim paketima i do 50 posto.
Restorani i barovi u naseljima moći će raditi do ponoći, a lokalna će im poglavarstva moći produžiti rad za najdulje dva sta, predviđeno je novim zakonom o ugostiteljskoj djelatnost kojeg je danas Vlada uputila u saborsku proceduru.
Vlada se zauzima da se radno vrijeme ugostiteljskih objekata koje je do sada utvrđivalo poglavarstvo općine i grada, utvrdi zakonom, a poglavarstvima daje mogućnost da ga produže na najduže dva sata.
Barovi s dozvolama za noćni rad u zatvorenim prostorima moći će raditi od 21 do 6 ujutro, a restorani i barovi izvan naselja bez ograničenja, odnosno danonoćno.
To se, precizirao je ministar turizma Božidar Kalmeta, odnosi primjerice na Zrče na otoku Pagu.
Novim bi se zakonom razriješilo i pitanje dvojnih objekata, odnosno situacija u kojoj se neki kafić takvim mogao registrirati preko dana, ali je za mali dio prostora u istom tom kafiću mogao dobiti i dozvolu za rad noću.
To se do sada zloupotrebljavalo, pa se u naseljima i do 6 ujutro puštala glazba, što je smetalo ne samo domaće već i turiste, upozorio je Kalmeta.
Noćni život da, ali se on mora odvijati tamo gdje neće smetati ili pod uvjetima da ne ugrožava druge, poručio je ministar.
Prihvati li Sabor Vladine prijedloge, maloljetnicima se u ugostiteljskim objektima ne bi smio prodavati alkohol, niti bi ga tamo smjeli piti.
Ograničenja se predviđaju i za iznajmljivače soba koji se tim poslom bave kao dopunskom djelatnošću - umjesto deset moći imati najviše sedam soba, odnosno umjesto 20 najviše 14 kreveta.
Tko želi veći broj soba i kreveta morat će za to otvoriti obrt, a rok za prilagodbu je pet godina, kazao je Kalmeta, procjenjujući da je takvih oko 15 posto iznajmljivača.
Sporazum o financiranju za nacionalni Phare program za 2005. godinu, kojeg su u srijedu u Zagrebu potpisali državna tajnica za europske integracije u ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Marija Pejčinović Burić i šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert, važan je za Hrvatsku u približavanju EU i priprema za kvalitetno iskorištavanje sredstava u budućnosti, izjavio je premijer Ivo Sanader koji je nazočio potpisivanju.
"Ovo je važna prilika u približavanju EU i priprema Hrvatske za što kvalitetnije iskorištavanje sredstava", kazao je Sanader nakon potpisivanja Sporazuma kojem su nazočili svi članovi Vlade RH.
Sporazum je vrlo važan za Hrvatsku jer se radi o 23 projekta koji se financiraju kroz ovaj Phare program, a radi se o značajnim i bespovratnim sredstvima, kazao je premijer Sanader.
Iako je Europska komisija najprije u sklopu Phare programa za Hrvatsku za 2005. godinu predvidjela 80 milijuna eura, zbog velikog broja izuzetno kvalitetnih projekata i dobre dosadašnje apsorpcije sredstava odlučila je Hrvatskoj dodijeliti još sedam milijuna eura.
Početak provedbe prvih projekata financiranih putem Phare programa u proračunskoj godini 2005. moguće je očekivati u drugoj polovici 2006. godine. Za provedbu programa paralelno je potrebno osigurati sufinanciranje iz nacionalnih javnih sredstava.
Zadaća Phare programa, jednog od tri programa pretpristupne pomoći, je provedba reformi potrebnih za pristupanje EU te priprema za korištenje strukturnih fondova Unije nakon pridruživanja.