IDS-ovac Damir Kajin podupro je oštrije kazne za kamatarenje, ali i ustvrdio da je "najveći kamatar i lihvar do 2004. bila država" te da je "Visoki trgovački sud djelovao kao ekspozitura podzemlja".
Vladu je upitao hoće li država obeštetiti građane - žrtve presuda hrvatskih sudova.
Izražavajući "žaljenje što se odustalo od istinske reforme Kaznenog zakona", Ingrid Antičević-Marinović (SDP) je ocijenila da predložene izmjene pokazuju kako "vlast koja je prvotno omogućila pretvorbeni kriminal neće stvoriti zakonodavni okvir po kojemu bi se ti miljenici mogli naći onkraj brave".
Ocijenila je da su opisi gospodarskih kaznenih djela u predloženom tekstu zastarjeli, te da vuku porijeklo iz socijalizma.
Podsjetivši da su 2003. produljeni rokovi zastare za gospodarski kriminalitet, upozorila je da će ti rokovi uskoro isteći, te da "još za koju godinu više neće biti ni teoretske šanse za zadovoljenje minimuma pravde".
Upozorila je i da je Vlada, unatoč ranijim najavama, odustala od kriminalizacije veličanja fašizma, nacizma i ostalih totalitarizama te promicanja ksenofobije.
Za procesuiranje privatizacijskog kriminala zauzeo se i Pero Kovačević (HSP), koji se boji da će se "i dalje kažnjavati čistačice i pojedinci koji su registrirali osobne aute za 50 kuna, dok o krađi cijele imovine nitko ne vodi računa".
Upozorio je da se Kazneni zakon u Hrvatskoj mijenja prebrzo - jednom u 1,5 godina, što, upozorava, stvara pravnu nesigurnost.