Hrvatski je ministar to izjavio novinarima nakon sastanka stručnih skupina dviju država koje su još jednom razmatrale projekt gradnje mosta kopno-Pelješac i analizirale ponuđena rješenja.
Kalmeta je kazao kako je tom prigodom bosanskohercegovačka strana pojasnila da je njen zahtjev osigurati nesmetani prolaz u Neumski zaljev brodovima dužine do 200 metara.
Takvi brodovi, pojasnio je Kalmeta, mogu imati različitu visinu ovisno o tome je li riječ o teretnim plovilima ili pak turističkim cruiserima.
Hrvatska ima dva moguća prijedloga koji bi odgovorili zahtjevima BiH za osiguranje neškodljivog pristupa otvorenome moru. Jedan je gradnja fiksnog mosta visine 40 metara, a drugi je gradnja pokretnog mosta.
"Moje je mišljenje da će varijanta za koju ćemo se opredijeliti biti most koji će se otvarati", izjavio je Kalmeta. On je dodao kako projekt takvog, kao i fiksnog mosta, već postoji te da će on čim prije biti dostavljen vlastima u Sarajevu.
Nakon toga u roku od dva tjedna slijedi novi sastanak stručnih skupina i ako ne već tada, konačna suglasnost i dogovor mogli bi biti postignuti za mjesec dana, kazao je hrvatski ministar.
I ministar transporta i komunikacija BiH Branko Dokić potvrdio je kako se konačnom rješenju valja nadati uskoro.
"Optimist sam da ćemo u skoro vrijeme doći do rješenja koje će zadovoljiti obje strane", izjavio je Dokić.
Oba ministra istaknula su u ponedjeljak još jednom kako nitko ne spori pravo Hrvatskoj na gradnju mosta za Pelješac baš kao što nema ni dvojbi oko prava BiH na neškodljiv pristup otvorenome moru.
Ministar Kalmeta prigodu je iskoristio kako bi još jednom istaknuo da je gradnja mosta za Pelješac jedan od strateških ciljeva sadašnje hrvatske vlade ali i da on neće utjecati na projekt gradnje autoceste do Dubrovnika.
"Taj most nije alternativa autocesti. To su dva projekta koji se paralalno vezuju", kazao je Kalmeta dodavši kako gradnja nastavka autoceste do Dubrovnika kreće odmah nakon što 2008. godine bude dovršena dionica do Ploča.