Mirel je na početku govora podsjetio kako je na današnji dan koji se obilježava kao Dan Europe, prije 56 godina tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske Schumann, prvi puta iznio svoju viziju ujedinjene Europe koja će funkcionirati na dobrobit svih svojih građana u punom miru i stabilnosti, što su u potpunosti potvrdila dosadašnja proširenja.
"Proširenje Europske unije zapečatilo je spajanje europskog istoka i zapada", kazao je Mirel.
"Proces europskog ujedinjenja ne može biti završen bez punopravnog članstva Republike Hrvatske i drugih zemalja zapadnog Balkana", rekao je Mirel.
Pregovarač za Hrvatsku i Tursku spomenuo je da je posljednji val proširenja Unije pokazao kako su bili bezrazložni strahovi poput onoga o gubljenju nacionalnog identiteta novih članica ili njihovoj nedovoljnoj sposobnosti da izdrže konkurenciju starih članica, ustvrdivši da se to pokazalo situacijom u kojoj su na dobitku i nove i stare članice Unije.
"No, zašto takav povijesni proces sad gubi potporu u javnosti zemalja članica EU-e", upitao se naglas Mirel i ponudio tri razloga za takvu situaciju. Ustvrdio je kako politički čelnici Unije nisu dovoljno objasnili svoje odluke širokoj javnosti, kako je na smanjenje potpore utjecao neuspjeh pri usvajanju europskog ustava, osobito s obzirom na negativne ishode referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj i kako je na mišljenje javnosti utjecao dojam o opasnostima globalizacije.
EU se prema njegovom mišljenju, iz toga može izvući tako da konsolidira agendu procesa proširenja, pri čemu mora ostati pri preuzetim obavezama, mora primjenjivati čvrstu politiku uvjetovanosti zemljama koje kandidiraju za članstvo ali u kombinaciji s jasnom perspektivom punopravnog članstva i da mora uspostaviti bolju komunikaciju s vlastitom javnošću pri čemu treba privući njezinu potporu za svoju cjelokupnu politiku, a osobito za proces proširenja.
Hrvatska se sad nalazi u procesu pregovora koji, istaknuo je, nisu pregovori nego dogovor o ritmu i načinu prihvaćanja europskog zakonodavstva o kojem nema rasprave.
"Neće se biti lako prilagoditi zakonima EU, ali mi znamo da će Hrvatskoj biti bolje nakon što to učini i postane članice europske obitelji", rekao je Mirel.
Ustvrdio je kako je Hrvatska već napravila mnogo i na političkom i na gospodarskom planu osobito glede makroekonomskih uspjeha, ali je naglasio i kako joj predstoji još mnogo posla u brojnim područjima.
U nastavku pristupnog procesa EU Hrvatska će morati europska pitanja prometnuti u središnji dio svakodnevnog rada svih svojih institucija, morati će identificirati ključne nacionalne interese koje će zastupati tijekom pregovora i morat će poboljšati komunikaciju s javnosti.
"Javnost je ključni sudionik procesa proširenja, a ne samo promatrač. Stoga joj na vrijeme treba objasniti sve relevantno za članstvo u Uniji, kako bi se onemogućilo protivnike članstva da neutemeljenim argumentima potiču bezrazložne strahove i možda učine štetu", rekao je Mirel.
"Pregovori se nastavljaju, a naš cilj ostaje isti - punopravno članstvo Hrvatske, koja će svojom tradicijom i posebnošću obogatiti EU i tako pridonijeti punom ostvarenju Schumannove vizije", rekao je na kraju govora europski pregovarač za Hrvatsku i Tursku Pierre Mirel.