Tako je do kraja ožujka ove godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio iznos od 14,5 milijardi kuna, odnosno 2,38 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 49,6 posto.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja ožujka hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 27,8 posto, a izražen u dolarima za 19,8 posto. Uvoz je pak rastao po stopi od od 24,4 posto, kada je izražen u kunama, odnosno 16,5 posto u dolarima.
Podaci DZS-a pokazuju da se od ukupnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine 57,9 posto ili 1,35 milijardi USD odnosilo na redoviti izvoz, koji je prema istom razdoblju 2005. godine povećan za 25,5 posto.
Na izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) odnosi se pak 35,5 posto izvoza u tom razdoblju ili 833,13 milijuna USD, što je za svega 0,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
U strukturi uvoza, sa 87,9 posto, odnosno 4,16 milijardi USD, prevladava redoviti uvoz, koji je u prva tri mjeseca ove godine porastao za 17,3 posto.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u tom je razdoblju najviše povećan uvoz, ali i izvoz energije. Taj je uvoz povećan za 58,4 posto, na 914,9 milijuna USD, a izvoz za 65,9 posto, na 361,7 milijuna USD.
Promatrano pak prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja ožujka ove godine ostvarila izvoz od 2,13 milijardi USD (rast za 16,5 posto), ali je i uvezla roba u vrijednosti većoj od 3,8 milijardi USD (11,6 posto više nego lani).
Unutar prerađivačke industrije, vrijednosno se najveći izvoz u prva tri mjeseca ove godine odnosi na brodogradnju (tj. proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava), i to u iznosu od 309,68 milijuna USD, što je za čak 74,7 posto više u odnosu na vrijednost izvoza iz istog razdoblja lani.
Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 63,1 posto, na 252,9 milijuna USD, dok je izvoz kemijske industrije smanjen za 0,1 posto, na 204,11 milijuna USD.
Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je Hrvatska do kraja ožujka najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, za 1,46 milijardi USD ili 12,1 posto više nego u prošlogodišnjem prvom tromjesečju godini. Od tog se iznosa značajan dio, odnosno 444,4 milijuna USD (rast za 14,6 posto), odnosni na uvoz cestovnih vozila.
Strojevi i transportni uređaji čine i najveći dio izvoza u tom razdoblju, i to sa 670,4 milijuna USD, što je za 19,4 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i u prvom su tromjesečju ove godine ostale zemlje Europske unije, obzirom da se na njih odnosi više od 66 posto izvoza (1,55 milijardi USD) te 62,2 posto ukupnog uvoza (2,94 milijarde USD).
Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 594,3 milijuna USD (rast za 37,1 posto prema lani), a iz koje je uvezeno roba za gotovo 747,8 milijuna USD (rast od 18,5 posto).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza na drugom je mjestu Njemačka (sa 266,55 milijuna USD), a na trećem Bosna i Hercegovina (sa 227,9 milijuna USD). Pritom je izvoz u Njemačku povećan za 14,6 posto, a u BiH smanjen za 3,4 posto.
Po vrijednosti uvoza, sa 654,57 milijuna USD ili 61,6 posto većoj nego u isto vrijeme lani, na drugo se mjesto probila Rusija, dok je Njemačka treća s uvozom od 650,7 milijuna USD (8,2 posto više).