Na zagrebačkom Županijskom sudu danas se nisu mogli doznati detalji Mustačeva cjelodnevnog svjedočenja.
Glasnogovornik i istražni sudac Županijskog suda Krešimir Devčić rekao je tek da 'kolege iz Njemačke' Mustaču nisu mogli izravno postavljati pitanja, već da mu je njihove ranije poslane upite čitala zagrebačka sutkinja Renata Miličević. I ostala dodatna pitanja sve stranke u postupku postavljala su preko zagrebačke sutkinje.
To je uobičajena procedura u postupcima koji se vode putem međunarodne pravne pomoći, koju su u ovom slučaju zatražile njemačke pravosudne vlasti, kazao je Devčić.
Pojedinosti Mustačeva svjedočenja danas se nisu mogle doznati niti od njegova odvjetnika Ante Nobila, koji nije bio nazočan saslušanju, budući da je njegov klijent saslušavan tek kao svjedok.
Osim Mustača, njemačko pravosuđe u ovom je postupku zatražilo i saslušanje bivšeg časnika jugoslavenske Službe državne sigurnosti (SDS) Josipa Perkovića, no on se zbog bolesti nije pojavio pred sudom.
Krunoslava Pratesa njemačko tužiteljstvo optužilo je da je 1983. Perkoviću, prilikom susreta u Bruxellesu ili Luxembourgu, neposredno prije ubojstva predao ključeve svoje garaže, koju je Đureković povremeno koristio kao tiskaru. Perković je, prema optužnici, ključeve predao za sada nepoznatim osobama, koje su Đurekovića 28. lipnja 1983. dočekale u spomenutoj garaži i ubile hicima iz vatrenog oružja i udarcima u glavu.
Prates je na početku suđenja izjavio da je kontakt s tadašnjim časnikom SDS-a Perkovićem ostvario 1975. i da je suradnja trajala do 1988. te da je za to primao 3000 njemačkih maraka.
Na suđenju Pratesu, koje je počelo 8. ožujka, među ostalim je svjedočio sudac Ustavnog suda RH Vice Vukojević koji je u svom iskazu teretio Perkovića, kao i svjedok Božo Vukušić koji je kao član saborske Komisije za utvrđivanje žrtava rata i poraća istraživao likvidacije hrvatskih emigranata.
Njemačke su vlasti za Perkovićem raspisale tjeralicu zbog sumnje da je bio umiješan u ubojstvo Stjepana Đurekovića. To je navodno i razlog zašto nije pristao na direktno svjedočenje pred njemačkim sudom. No, budući da hrvatski Ustav brani izručenje hrvatskih državljana drugim državama, Perković ne može biti izručen Njemačkoj.
U bivšoj Jugoslaviji on je bio načelnik SDS-a Hrvatske, a Zdravko Mustač podsekretar saveznog SDS-a, odnosno zamjenik saveznoga sekretara unutarnjih poslova. Nakon osamostaljenja Hrvatske Perković je bio čelnik SIS-a, jedne od hrvatskih sigurnosnih službi, a Mustač od 1991. do 1993. zamjenik predstojnika Ureda za zaštitu ustavnog poretka.