Ocijenio je kako živimo u vremenu kad svaka od humanističkih grana gubi nešto od svog utjecaja. "Kako onda u vremenu erozije svih mogućih vrijednosti sačuvati spomeničku baštinu, položaj struke i ugled povjesničara umjetnosti u društvu", upitao je.
"Obveza nam je konzervacija, odnosno čuvanje naslijeđene baštine iz vizure suvremenosti", napomenuo je, dodavši kako danas osim pojedinačnih spomenika treba sačuvati cjelokupne prostore.
Smatra kako je tradicija naše povijesti umjetnosti tradicija obrane prostora življenja i identiteta. "Naša se posebnost u doba globalizacije može sačuvati iz perspektive povijesti", rekao je.
Kongres su priredili Institut za povijest umjetnosti i hrvatsko Društvo povjesničara umjetnosti, a održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića.
Pozdravivši sudionike skupa, predsjednica hrvatskih povjesničara umjetnosti Ivanka Reberski upozorila je na višeslojnost umjetničke baštine. "Bez naslijeđa što su nam ga ostavili naraštaji bili bismo narod bez prošlosti i identiteta", napomenula je, pozvavši sudionike da procijene sadašnje stanje umjetničke baštine te ulogu povijesti umjetnosti u suvremenom životu.
Sudionike kongresa pozdravili su izaslanici ministra obrazovanja, znanosti i športa Pavo Barišić, ministra kulture Branka Šulc i predsjednika HAZU-a akademik Vladimir Marković.
U tijeku tri dana šezdesetak će hrvatskih povjesničara umjetnosti raspravljati o žarišnim temama spomeničke baštine, novim doprinosima, otkrićima, studijama i istraživanjima, urbanističkim temama, nastavi i studiju povijesti umjetnosti, muzejima i muzeologiji, arhitekturi 19. i 20. stoljeća, izložbama i komunikaciji u kulturi, aktualnim temama povijesti umjetnosti, slikarstvu i kiparstvu 19. i 20. stoljeća te proučavanju i zaštiti hrvatske umjetničke baštine.