O ustavnim amandmanima u utorak će odlučivati Zastupnički dom a dobiju li oni u ovom tijelu potrebnu natpolovičnu većinu glasova, u srijedu će se o njima očitovati i Dom naroda.
Prema tvrdnjama političkih lidera u BiH, odnos snaga u Zastupničkom domu je manje-više poznat.
U ovom trenutku svoj glas za amandmane navodno je spremno dati 27 od 42 zastupnika no lokalni mediji tvrde kako se još uvijek vodi ogorčena borba za jednog od tri zastupnika o kojima će ovisiti krajnji ishod glasovanja.
Riječ je o Ibrahimu Đedoviću iz demokratske narodne zajednice (DNZ) Fikreta Abdića, prebjegu iz Socijaldemokratske partije Seadu Avdići te Vlatki Komšić, jedinoj hrvatskoj zastupnici koja nije istupila iz kluba Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).
Sam Đedović proteklog je vikenda decidirano kazao kako će glasovati za amandmane, Avdić je nevoljko rekao samo kako je "bliži" glasovanju protiv nego za, dok se Komšić nije javno izjašnjavala.
Dobiju li amandmani potporu u Zastupničkom domu, isti ishod očekuje se i u Domu naroda.
Zbog iznimnog zanimanja javnosti državna televizija BHT 1 odlučila je izravno prenositi sjednice oba doma Parlamenta BiH što je u toj zemlji praksa samo u posebnim okolnostima.
Propagandni rat zagovornika i protivnika ustavnih promjena za to se vrijeme nastavlja nesmanjenom žestinom.
Vodeći protivnik ustavnih promjena Haris Silajdžić s naslovnice sarajevskog "Dnevnog avaza" u ponedjeljak je ponovo ispalio salvu najtežih optužbi na račun pristaša ustavnih amandmana ali i međunarodne zajednice.
"Ovo je definitivna podjela BiH", izjavio je Silajdžić ustvrdivši kako je međunarodna zajednica inzistiranjem na izmjenama Ustava skovala urotu čiji je cilj nestanak BiH sa zemljopisne karte.
On i dalje tvrdi kako je ključ svega u modelu entitetskog glasanja u državnom parlamentu te da bez ukidanja tog mehanizma neće biti ni najavljivane druge faze ustavnih promjena koje bi trebale obuhvatiti i preustroj unutarnjeg uređenja zemlje.
Za razliku od Silajdžića, domaći političari koji zagovaraju izmjene Ustava javnost i dalje uvjeravaju kako se mora napraviti prvi korak kako bi se krenulo naprijed.
Racionalnije ustrojeno Predsjedništvo BiH, jače Vijeće ministara, funkcionalniji Parlament samo su neki od argumenata u prilog tim tvrdnjama koji se iznose u medijima i na brojnim javnim tribinama što ih stranke organiziraju širom BiH.
Europska unije i Sjedinjene Države su s približavanjem rokova za usvajanje izmjena Ustava vidno zaoštrile svoju retoriku upozoravajući kako bi odbacivanje postignutog političkog dogovora značilo blokadu svih ambicija BiH za približavanje euro-atlantskim integracijama.
Pomoćnik američke državne tajnice zadužen za Europu Daniel Fried još je jednom u ponedjeljak upozorio kako neće biti razgovora o drugim dimenzijama Ustava, ne prihvate li se amandmani koji su dogovoreni u ovoj fazi.
"Nadamo se kako će Parlament usvojiti ovaj paket da bismo išli dalje", kazao je Fried ponavljajući poruku što su je prošlog tjedna u Sarajevo poslali Nicholas Burns ali i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
Hrvatski politički predstavnici u BiH završnu raspravu o ustavnim promjenama dočekuju oštro podijeljeni.
Fried je govoreći za "Avaz" potvrdio kako su u Washingtonu svjesni svih prigovora nekih hrvatskih političara ali i biskupa u BiH.
"Ne želimo da Hrvati budu marginalizirani i hoćemo da se njihova prava poštuju. Funkcionalnija BiH bolja je za Hrvate pa i za Hrvatsku", poručio je američki dužnosnik.