Vrhunac netolerantnih istupa slijedio je u srijedu kada je Ustavnopravno povjerenstvo Zastupničkog doma organiziralo javnu raspravu o izmjenama ustava.
Ibran Mustafić, predstavnik jedne od udruga koje okupljaju preživjele iz Srebrenice i Žepe, kazao je za skupštinskom govornicom da će se moliti da svatko tko prihvati promjene ustava a time i legalizaciju Daytonskog sporazuma "dobije memorijalni centar u svojoj dječjoj spavaćoj sobi".
Taj bivši zastupnik u ratnom parlamentu Republike BiH poznat po svojim bizarnim i radikalnim istupima, tako je zagovornike ustavnih promjena izjednačio s onima koji su odgovorni za masovna ubojstva srebreničkih Bošnjaka.
U takvom ozračju jedva su se mogle čuti riječi bivšeg ministra financija BiH i profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ante Domazeta koji je pozvao zastupnike da shvate kako s većim ovlastima za državu što ih predviđaju predložene ustavne promjene ima više izgleda i za suštinsko poboljšanje stanja u zemlji.
"Sadašnje rasprave koje se svode na pitanje entiteta samo su rasipanje energije", upozorio je Domazet sumirajući tako silne debate vođene još od početka godine.
Protivnici ustavnih promjena u BiH taj proces svode na pitanje hoće li ili neće i dalje postojati entiteti.
Za bošnjačke protivnike ustavnih reformi ključ rješenja svih problema je ukidanje Republike Srpske, jer drže da bi se time stvarno i simbolički poništili rezultati etničkog čišćenja i ratnih zločina.
Za hrvatske je pak oponente predloženih reformi problem entitetski ustroj kao takav.
"Entiteti su smrt za Hrvate u BiH", zaključak je što ga je američkom veleposlaniku u BiH Douglasu McElhaneyju prošlog tjedna prenio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Kardinalovo protivljenje ustavnim promjenama zadaje veliku glavobolju diplomatima ali i nekim hrvatskim poltičarima.
Na tragu protivljenja ustavnim promjenama čak je nastala i nova nova politička stranka Hrvata u BiH.
Iako je skupina bivših dužnosnika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) predvođena Božom Ljubićem odavno u sukobu s aktualnim vodstvom te stranke Draganom Čovićem, teško se oteti dojmu da su oni novu stranku pod nazivom HDZ 1990. utemeljili upravo računajući na potporu onih koji ne prihvaćaju Čovićev potpis na sporazum o ustavnim promjenama.
"Ovime se samo dodatno pogoršava pozicija hrvatskog naroda u BiH", kazat će Ljubić optužujući Čovića na isti način na koji, primjerice, Haris Silajdžić optužuje zagovornike izmjena ustava Sulejmana Tihića ili Zlatka Lagumdžiju.
Optužbe za izdaju pragmatičnog Lagumdžiju, međutim, ne uzbuđuju previše.
"Jedino rješenje je otvoriti proces promjena uz pomoć naših prijatelja iz svijeta i mi to i činimo", izjavio je lider Socijaldemokratske partije BiH (SDP) koji uporno pokušava objasniti kako ne može biti drugog koraka ne učini li se prvi.
Drugi korak u ovom slučaju znači unutarnji preustroj BiH a da bi se do toga došlo valja ojačati državne strukture.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice u pismu vodećim političarima u BiH ovog je tjedna potvrdila kako i u Washingtonu, koji je sponzor dogovora o ustavnim promjenama iz ožujka, ozbiljno računaju na drugu fazu ovog procesa.
Ona se, međutim, ne može očekivati prije kraja ove godine, u svakom slučaju ne prije jesenskih izbora.
Parlament BiH o promjenama ustava treba odlučivati u zadnjem tjednu travnja no ishod glasovanja u ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti.
Izvjesno je samo da će izbori biti 1. listopada a hoće li se oni odvijati po starim ili novim pravilima znat će se do 4. svibnja.