Šuker je u Washingtonu razgovarao s s voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom i direktorom za Europu Michaelom Depplerom i ocijenio ih "puno ugodnijim" nego ranije. Razlog za to su povoljna izvješća MMF-a o gospodarskim i financijskim kretanjima u Hrvatskoj izrečena u nedavnom drugom pregledu stand-by aranžmana.
MMF je iznimno povoljno ocijenio smanjenje proračunskog deficita u Hrvatskoj u protekle dvije godine za 2 postotna poena bruto domaćeg proizvoda (BDP) i potvrdio dobre makroekonomske pokazatelje.
"Ocjene za buduće razdoblje su vrlo povoljne i u ovom trenutku praktički nijedna strana ne vidi razloga da se po prvi puta ne dogodi da neka hrvatska vlada uspješno završi jedan stand-by aranžman", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon razgovora u MMF-u.
Ministarstvo financija je ranije najavilo kako bi Hrvatska mogla u listopadu završiti stand-by aranžman a MMF-om čime bi aktualna Vlada postala prva koja je uspjela okončati stand-by aranžman s MMF-om.
MMF je u izvješću o provedbi stand-by aranžmana, međutim, upozorio na visoku vanjsku zaduženost Hrvatske te i priopćio da je u 2005., iako sporije nego ranijih godina, blago porastao omjer duga prema BDP-u.
Prema MMF-u. vanjski dug Hrvatske je krajem 2005. dosegnuo 84,7 posto BDP-ija što je za 2,25 posto više nego krajem 2004.
Navodeći kako je hrvatski vanjski dug oko 25,5 milijardi eura, Šuker je rekao kako on nije nikakav "bauk" jer ga Hrvatska može servisirati, ali i naglasio da ga treba paziti da ne izmakne kontroli.
"Republika Hrvatska može servisirati svoj dug. Ne radi se o nikakvom dužničkom ropstvu, o nikakvoj dužničkoj krizi, No, to je stvar koju uvijek morate imati pod pažnjom i pod kontrolom, jer ako izmakne kontroli može biti vrlo opasno", rekao je Šuker koji je u subotu i nedjelju u Washingtonu sudjelovao na proljetnoj skupštini MMF-a i Svjetske banke.
Šuker je istaknuo da je rast vanjskog duga usporen u odnosu na stanje 2002-2003, uvelike zaslugom fiskalne politike aktualne hrvatske Vlade. Dodao je da je Vlada smanjila vanjski dug središnje države s 24 posto na 17 posto u protekle dvije godine. Rastu omjera duga prema BDP-uju pridonijele su mnogo veće posudbe privatnog sektora nego što se očekivalo, kazao je Šuker.
Hrvatska Vlada namjerava u 2006. proračunski deficit smanjiti na 3,3 posto BDP-ja, a MMF smatra kako će to ovisiti o provedbi ključnih strukturalnih reformi, posebice zdravstvenog sektora.
Šuker je rekao da uzimajući u obzir fazu u kojoj su strukturne reforme, dobre makroekonosmke pokazatelje i "izuzetno dobre" proračunske prihode u ovoj godini smatra "da u ovom trenutku ne bi trebalo biti ozbiljnijih razloga da se ti ciljevi ne postignu".
MMF smatra kako hrvatska Vlada treba ustrajati na programu privatizacije i svojim planovima da smanji subvencije i državnu pomoć poduzećima u državnom vlasništvu te da je u tom kontekstu važan element restrukturiranje brodograđevne industrije.
Šuker se u Svjetskoj banci susreo s potpredsjednikom za Europu i srednju Aziju Shigeo Katsuom i razgovarao o novim projektima koje bi podržala Svjetska banka.
Radi se o projektu restrukturiranja toplinske mreže u Zagrebu i Sisku s nastavkom projekta u Osijeku za što bi HEP trebao dobiti jamstva, programu Sava-Drava koji treba riješiti vodoopskrbu Slavonije i zaštitu od poplava te rekonstrukciji Luke Ploče o čemu bi se ugovor trebao potpisati ove godine. Bilo je riječi i o proširenju kapaciteta hrvatske porezne uprave te o novom projektu Rijeka Gateway 2.
"To su sve novi projekti koji bi se trebali ispregovarati ove godine i potpisati ugovori o novim zajmovima, koji su vrlo bitni za gospodarski razvoj Republike Hrvatske", rekao je Šuker.
Šuker iz Washingtona odlazi u New York gdje će na burzi NYSE razgovarati o mogućnosti uvrštenja INA-e na tu burzu.