Tako je dolar oslabio 1,9 prema euru, kojim se krajem tjedna trgovalo po 1,234 dolara. Tečaj jedinstvene europske valute u srijedu je dosegnuo najvišu razinu u sedam mjeseci prema američkoj, od 1,2394 dolara. U četvrtak je postigao i povijesni rekord prema jenu od 145,49 jena, no tjedan je završio na 143,86 jena.
Tečaj zelene valute pod pritiskom je od početka tjedna nakon što je iz američke središnje banke Fed signaliziran skorašnji završetak dvogodišnje kampanje podizanja kamatnih stopa. Međunarodni monetarni fond (MMF), pak, u srijedu je objavio da dolar treba značajno pasti kako bi se pomoglo srediti globalne neravnoteže.
To je potaknulo i korekciju dolara prema jenu, britanskoj funti i švicarskom franku za 1,7 posto. Tako dolar stoji 116,6 jena te 1,275 franaka. Funtom se u petak trgovalo po 1,7825 dolara.
Tržište očekuje još jedno podizanje ključne kamatne stope, s trenutnih 4,75 na 5,0 posto u svibnju, no zabilješka s posljednjeg sastanka Feda umanjila je izglede za daljnjim podizanjem kamatnih stopa nakon toga, rekao je jedan trgovac. Očekuje se i da Europska središnja banka ove godine povisi ključnu kamatnu stopu u eurozoni na tri posto a možda i više do kraja godine, dok bi Bank of Japan mogao zaoštriti monetarnu politiku negdje u trećem tromjesečju, smatraju analitičari.
Rastuće geopolitičke tenzije oko iranskog nuklearnog programa pripomogle su padu potražnje za američkom valutom, kako ulagači pojačano ulažu u sigurna utočišta za kapital, poput zlata. Cijene nafte dosegnule su novi rekord, premašivši 71 dolar za barel. Cijena zlata, pak, dosegnula je 617 dolara za uncu, što je njezina najviša razina u proteklih 25 godina. "Ulaganjem u zlato ovih dana ne možemo pogriješiti, u jednoj fazi svi smo bili kupci", ustvrdio je jedan trgovac u Sydneyu.
Priopćenje švedske središnje banke da je povećala udjel eura u svojim deviznim rezervama na 50 posto također je doprinijela jačanju eura. Iako su švedske devizne rezerve relativno male, u vrijednosti svega 21 milijardu dolara, udjel eura u njima znatno je povećan, kažu analitičari. Taj potez švedske središnje banke uslijedio je nakon što su proteklih tjedana i središnje banke država u Zaljevu najavile da razmatraju povećanje udjela jedinstvene valute u svojim deviznim rezervama.
Riksbank je objavila da je udio dolara u njezinim deviznim rezervama smanjen za 17 postotnih bodova, na 20 posto, dok je eura porastao 13 postotnih bodova, na 50 posto. Povećala je i udjel norveških kruna s nula na 10 posto, dok je udio jena smanjen s osam na nula posto. "Na tržištu se osjeća kao da središnje banke prate jedna drugu, pa iako su devizne rezerve Riskbanke relativno male, tržišta špekuliraju što će učiniti drugi monetarni zakonodavci", rekao je Tim Fox, valutni strateg pri DrKW.