O vlasti vojvode i hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića i njegovu životu govorio je stručnjak za srednjovjekovnu bosansku povijest Milko Brković, o njegovoj vjerskoj opredijeljenosti akademik Franjo Šanjek, a o knjigama iz njegove ostavštine - Hrvojevu misalu i Hvalovu rukopisu govorio je akademik Josip Bratulić.
Na današnjem simpoziju bilo je govora i o kraljevskome gradu Jajcu u kojem je neko vrijeme stolovao Hrvoje Vukčić Hrvatinić te o Bosni u doba Katarine Kotromanić.
Povjesničar Milko Brković rekao je kako Hrvoje potječe iz starohrvatske velikaške obitelji Stjepanića (Stipanića) čiji je rodonačelnik knez Hrvatin Stjepanić (1299.-1305.) te da Stjepanići priznaju vlast bana Hrvata Pavla Šubića (1250.-1312.). Prezime Vukčić Hrvatinić nosi po ocu, koji se zvao Vukac, i djedu Hrvatinu.
Hrvatinići, prema istraživanjima Brkovića, imali su prve posjede u Donjim Krajevima u porječju gornjeg i srednjeg Vrbasa i Sane, a Hrvoje je naslijedio vojvodstvo od oca ispravom kralja Tvrtka I. godine 1380. uz klauzulu da će biti kažnjen samo onaj njegov potomak koji iznevjeri kralja, a ostali će potomci zadržati svoje posjede. Kao i ostali bosanski velmože, Hrvoje je bio podanik bosanskog kralja, a preko toga i podanik hrvatsko-ugarskog kralja.
Brković smatra da se vojvoda Hrvoje s pravom ubraja u najveće osobe srednjovjekovne bosanske i hrvatske povijesti, a njegov etnički, politički i kulturni identitet zrcali se u luksuznom izdanju njegova Misala na glagoljici i Hvalova rukopisa na ćirilici, rekao je Brković, dodajući da je Hrvoje održavao dobre odnose s bosansko-humskom kršćanskom zajednicom, zbog čega je često politički optuživan za krivovjerje, a u svojim se ispravama kune na Evanđelje i sv. križ.
O tome je li bio krstjanin Crkve bosanske ili katolik, govorio je akademik Franjo Šanjek, koji je istaknuo da ga hrvatski historiografi opisuju kao ortodoksnog vjernika Katoličke ili Rimske crkve i kao sljedbenika "vjere bosanske".
Akademik Josip Bratulić rekao je da je Hrvojev misal - katoličku liturgijsku knjigu, jednu od najvrjednijih srednjovjekovnih knjiga, za Hrvoja prepisao pisar Butko početkom 15. stoljeća u Splitu. Taj primjerak Misala je u Istambulu u muzeju "Top Kapi".
Drugo je veliko djelo Hvalov rukopis - zbirka biblijskih i apokrifnih tekstova koje je Hval, krstjanin Crkve bosanske, godine 1404. napisao Hrvoju hercegu splitskom.