Izvješće su 2005. zajedno izradili Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, a ono daje pregled sadašnjeg stanja i preporuke u području jačanja upravljanja dugom središnje države i razvoja tržišta dužničkih vrijednosnih papira u Hrvatskoj, u cilju prilagodbe praksi EU-a i utvrđivanju potreba za jačanjem kapaciteta u tom području.
Projekt je pokrenut u suradnji s CARDS programom EU-a za Hrvatsku čija je provedba u tijeku.
Član tima stručnjaka Svjetske banke za upravljanje državnim dugom Tomas Magnusson izjavio je da je za jačanje kapaciteta na području upravljanja dugom središnje države od presudne važnosti jasan organizacijski i pravni okvir, sustavna potpora upravljanju dugom, kadrovska osposobljenost, upravljanje gotovinom te usklađenost fiskalne i monetarne politike.
Sve navedeno, dodao je, mora ići "ruku pod ruku" ako država želi na održiv način razviti strategiju upravljanja državnim dugom i učinkovito je provesti.
Kao ključna značajka suvremenog upravljanja državnom riznicom u izvješću se navodi usklađenost poslova upravljanja gotovinom i dugom, i to na način da potrebe središnje države što se tiče likvidnosti budu zadovoljene na učinkovit način, odnosno bez nepotrebnih preklapanja s obzirom na financiranje deficita i rješavanje svakodnevnih potreba za likvidnošću.
U tom je smislu, zaključeno je na prezentaciji, nužno razviti učinkovito i transparentno domaće tržište vrijednosnih papira s mrežom primarnih trgovaca koji imaju jasno utvrđene povlastice i obveze, ali i vodeći računa o tome da se rizik tajnih dogovora s ulagačima svede na najmanju moguću mjeru.
Pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić kazao je da je, slijedom preporuka Svjetske banke i MMF-a, Ministarstvo financija posvetilo punu pažnju jačanju kapaciteta Sektora za upravljanje javnim dugom, razvoju domaćeg tržišta kapitala, te jačoj koordinaciji fiskalne i monetarne politike.
Izvijestio je da je u zadnje dvije godine sve tržišno zaduživanje ostvareno na domaćem tržištu kapitala te da je uspostavljenja dugoročna krivulja prinosa u nacionalnoj valuti.
Te su mjere, tvrdi Radovanić, pridonijele smanjenju ukupnog porasta vanjskog duga, pri čemu je dug središnje države nominalno smanjen za oko sedam milijardi kuna.