Iako pokazatelji inozemne zaduženosti pokazuju da je inozemni dug još uvijek u granicama održivosti, nastavljanje dosadašnjih tendencija može vrlo brzo dovesti do dužničke krize. No, ocjena zaduženosti postaje povoljnija kada se uzmu u obzir visoke međunarodne pričuve HNB-a i operativne devizne pričuve banaka te sposobnost servisiranja inoduga, navodi se u Analizi inozemne zaduženosti Hrvatske koja je danas predstavljena u Hrvatskoj narodnoj banci.
Tu je analizu HNB pripremio na traženje predsjednika Republike Stjepana Mesića u svrhu sastanka s premijerom Ivom Sanaderom i ostalim državnim dužnosnicima.
Cilj je analize, kazao je guverner HNB-a Željko Rohatinski, uputiti jasan signal bankama i svim ostalim u kojem bi se smjeru stvari mogle u budućnosti odvijati. Što se tiče HNB-a on može i spreman je svojim instrumentarijem ostvariti postavljene ciljeve.
Monetarna kretanja u prvom tromjesečju obilježio je nastavak rasta plasmana banaka nebankarskom sektoru i zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu, tako da su banke već praktički realizirale prirast plasmana koji se predviđao za cijelu godinu (između 12 i 13 posto).
Iako se očekivalo da će primjena mjera HNB-a obeshrabriti banke u daljnjem inozemnom zaduživanju, njihov dug se i u prvim ovogodišnjim mjesecima povećava po visokim stopama. Za prva tri mjeseca banke su povećale svoj inozemni dug za 920 milijuna eura, kazao je Rohatinski.
To predstavlja 10 postotni rast u odnosu na kraj prošle godine, odnosno na godišnjoj razini rast od 21 posto.
Sadašnja izdvajanja deviznih sredstava banaka temeljem obvezne granične pričuve (55 posto) iznose 1,28 milijardi eura, što je ogroman imobiliziran kapital na koji banke ne dobivaju kamatu.
Ako bi se mjere središnje banke nastavile primjenjivati u nastavku godine, HNB procjenjuje da bi dug, sukladno procjeni BDP-a, porastao u odnosu na kraj 2005. za jedan postotni poen, sa 82,4 na 83,4 posto BDP-a. No, ako se nastave tendencije u neizmjenjenom obliku skok inozemnog duga mogao bi biti na 86 posto BDP-a.
Osvrćući se na makroekonomske pokazatelje, guverner je upozorio i na neke negativne pokazatelje kao što su povećanje deficita robne razmjene u prva dva mjeseca za 32,2 posto i smanjenje pokrivenosti izvoza uvozom sa 53 na 49 posto.
Inflacija je na razini 3 posto, što je dobro, ali je njeno daljnje kretanje pod velikim znakom pitanja, ne samo zbog cijena nafte već i zbog cijena javnih usluga (komunalije, zdravstvo, školstvo).
Kretanja u realnom sektoru, drži guverner, su dobra s rastom BDP-a od 4,5 posto na godišnjoj razini uz normalnu turističku sezonu.
Stoga, a to je jasno rečeno i na više strana, nema potrebe ni mogućnosti da monetarna politika mijenja svoja dosadašnja obilježja, a može biti samo restriktivnija ako se pokaže da sadašnji instrumentarij nije dovoljan, kazao je Rohatinski.