Istodobno njih još više, 88 posto, ne bi povjerilo svoju ušteđevinu Novoj ljubljanskoj banci ili njezinom suvlasniku ako se prije toga ne riješi dug Ljubljanske banke prema štedišama u Hrvatskoj.
Pokazali su to rezultati telefonske ankete koju je proveo zagrebački Media net na uzorku od 416 ispitanika o stavovima hrvatske javnosti u pogledu duga stare Ljubljanske banke hrvatskim štedišama te spornom ulasku Nove ljubljanske banke na hrvatsko bankarsko tržište prije razrješenja situacije u korist bivših štediša.
Od 416 ispitanika njih 10 posto još ima zamrznutu štednju u Ljubljanskoj banci, 17 posto je imalo, a više nema, dok 73 posto ispitanika nije nikada imalo štednju u toj banci.
Anketa je Media net proveo u svim županijskim centrima, a među onima koji potražuju svoju ušteđevinu od Ljubljanske banke najviše je onih iz Bjelovara, Osijeka, Požege, Varaždina i dr.
Među ispitanicima svega njih 13 posto podržava ulazak Nove ljubljanske banke ili njenog suvlasnika na hrvatsko tržište. Da ne zna procijeniti odgovara njih 12 posto, a 2 posto je neodlučno.
Većina, 73 posto anketiranih pak ne podržava ulazak Nove Ljubljanske banke u Hrvatsku prije rješenja pitanja stare štednje. Pritom mlađi ispitanici u nižem postotku ne podržavaju ulazak, a postotak ispitanika koji se protive ulasku Nove ljubljanske banke raste sa životnom dobi i stupnjem obrazovanja.
Takva je tendencija s obzirom na dob i obrazovanje zamjetna i kod odgovora na pitanje o povjeravanju svoje štednje toj banci.
Prosjek od 88 posto onih koji ne bi štedili kod Nove ljubljanske banke prije nego se riješi pitanje duga u korist hrvatskih štediša, kod visokoobrazovanih ispitanika penje se na 95 posto.
Svega je njih 6 posto koji bi povjerili svoju ušteđevinu Novoj ljubljanskoj banci ili njezinom suvlasniku ako se prije toga ne riješi dug Ljubljanske banke prema štedišama u Hrvatskoj, a njih još 6 posto ne zna da li bi to učinili.