FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Liječnička komora u deset godina primila samo četiri prijave korupcije

ZAGREB, 19. travnja 2006. (Hina) - Među 600 primljenih pritužbi napostupanje liječnika, koje je u posljednjih deset godina primilaHrvatska liječnička komora (HLK), samo četiri su se odnosile naprimanje mita liječnika, izvijestila je na današnjoj konferenciji zanovinare predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologijuMirjana Sabljar Matovinović.
ZAGREB, 19. travnja 2006. (Hina) - Među 600 primljenih pritužbi na postupanje liječnika, koje je u posljednjih deset godina primila Hrvatska liječnička komora (HLK), samo četiri su se odnosile na primanje mita liječnika, izvijestila je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Mirjana Sabljar Matovinović.

U dva završena disciplinska postupka Sud komore donio je odluke o privremenom oduzimanju licenci na šest mjeseci odnosno dvije godine, dok su dva disciplinska postupka u tijeku.

Jedan od njih je i postupak protiv otorinolaringologa sa Šalate Mislava Gjurića, koji je pokrenut na temelju prijave roditelja pacijentice zbog primanja mita od 4.500 kuna.

Čelnici Komore ističu da HLK ne može provoditi postupke protiv liječnika zbog kazenenih djela već izreći disciplinske kazne zbog povrede dužnosti prema pacijentima, kako to propisuje Kodeks medicinske etike i deontologije.

HLK se, istaknuli su predsjednik Komore Hrvoje Minogo i dopredsjednik Josip Jelić, protivi bilo kakvom obliku korupcije i podržava Vladin Nacionalni program suzbijanja korupcije.

Jelić ističe kako je za očekivati da će korupcija u zdravstvu rasti, jer do nje obično dolazi tamo gdje je sustav prenapregnut ili nerazvijen.

Smatra da do korupcije ponajviše dolazi zbog prevelikih listi čekanja koje nastaju zbog sve većeg pritiska pacijenata na specijalističko-konzilijarnu zaštitu.

Primarna zaštita, dodaje Jelić, više nije mjesto gdje se ljudi liječe. Lani je u primarnoj zaštiti pacijentima pruženo 70 milijuna usluga a u specijalističkoj zaštiti 76 milijuna usluga, iako bi na tri pregleda u primarnoj trebao doći jedan specijalistički pregled.

"Najveći broj specijalističkih usluga je nepotreban što dovodi do porasta listi čekanja, a to je podloga da netko uvijek posegne u džep kako bi prije došao na red", drži Jelić.

Do toga su pak dovele loše političke odluke, nemar prema zdravstvu i pretjerana povezanost s politikom ljudi koji rukovode zdravstvom, kao i nepostojanje kontrole u provedbi zdravstvene zaštite, ocijenio je dopredsjednik HLK-a.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙