Naglasivši kako je ovo presudan trenutak za budućnost hrvatskog naroda, a s njime i BiH, bosanskohercegovački biskupi u zajedničkoj izjavi pozivaju "zastupnike hrvatskog naroda, ali i sve odgovorne političare i druge ljude kojima je multietničnost i demokratičnost ove zemlje (BiH) na srcu da, vodeći se općim dobrom ili demokratskim načelima, učine sve kako ovako zamišljene ustavne promjene ne bi poprimile formu parlamentarne potpore".
"Utemeljen je strah da bi prihvaćanje predloženih promjena otvorilo put dokidanja i preostalih washingtonsko-daytonskih mehanizama zaštite interesa hrvatskog naroda, kao što su županije i vitalni nacionalni interes", navodi se u izjavi katoličkih biskupa BiH.
Bosanskohercegovački biskupi se osvrću i na izjave međunarodnih dužnosnika da su ove ustavne promjene "prva faza", jer, po tvrdnjama biskupa, nema nikakvih jamstava da bi se u nekoj "drugoj fazi" bilo što moglo i htjelo učiniti nabolje te podsjećaju kako na takve sumnje potiče i desetogodišnje iskustvo "prve faze", aludirajući na razdoblje Daytonskog sporazuma u kojem se nije ostvarila stvarna ustavna preinaka u BiH.
Katolički biskupi u BiH izražavaju žaljenje što se ustavne promjene u BiH izvode, kako su naveli, "na nedemokratičan i gotovo konspirativan način". "...Pitamo organizatore i sudionike pregovora o promjeni Ustava, kako i čijom ovlasti mijenjaju Međunarodni mirovni sporazum iz Daytona bez sudjelovanja i suglasnosti svih država potpisnica i da se ne pitaju za mišljenje građana i narodi ove zemlje? Od kada se to međunarodni ugovori ne mijenjaju barem načinom na koji su nastali", navode u izjavi bosanskohercegovački biskupi.
Katolički biskupi BiH također izražavaju bojazan da je u Sporazumu o ustavnim promjenama riječ o izravnoj prijetnji boljoj budućnosti građana i ravnopravnosti naroda jer bi se tim promjenama "potvrdilo ratom provedeno i Daytonom ozakonjeno etničko čišćenje i nepravedna podjela BiH".
Ovim se ustavnim promjenama "uvodi entitetsko načelo odlučivanja u Zastupničkom domu i ustavnom kategorijom sudbina ove zemlje predaju u ruke zastupnicima dvaju naroda koji jedini mogu osigurati jednu trećinu poslanika ili članova s teritorija svakog entiteta", tvrde biskupi aludirajući na premoć koje ove ustavne promjene, po njihovoj ocjeni, dodjeljuju Srbima i Bošnjacima, a zanemaruje se ravnopravnost Hrvata u BiH. Prema njihovu mišljenju, ovakvim se iznuđenim kompromisima dovodi u pitanje mogućnost suživota u ovoj zemlji.
Biskupi su u zajedničkoj izjavi također od domaćih i međunarodnih političara zatražili "da se konačno omogući veći povratak katolicima na cijelom teritoriju BiH, osobito u Bosansku Posavinu i na banjalučku regiju".
Biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić izjavio je na konferenciji za novinare kako su sadašnje ustavne promjene "kozmetičke jer se njima potvrđuje entitetska podjela BiH, a ta podjela uništava hrvatski narod u BiH i pretvara ga u nacionalnu manjinu".
Odgovarajući na novinarski upit upliće li se Crkva u politički život u BiH biskup Perić je kazao kako biskupi imaju pravo upozoriti na nepravde. Biskup banjalučki Franjo Komarica dodao je kako biskupi svojim stavom o ustavnim promjenama u BiH žele dati doprinos naporima da se problemi u BiH rješavaju na pravičan način. Po riječima biskupa Komarice ovo više nisu bivša (komunistička) vremena u kojima se na vjerske zajednice gledalo negativno, nego su sada "vjerske zajednice pozvane dati svoj doprinos za opće dobro".