Izložba "Simbol boga i kralja, prvi europski vladari", koja svjedoči o važnosti vučedolske kulture, otvara se 7. veljače u Klovićevim dvorima u Zagrebu, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare.
Ravnateljica te poznate hrvatske galerije Vesna Kusin rekla je kako je to nastavak poznate izložbe "Vučedol - treće tisućljeće prije nove ere", koja je u tim prostorima postavljena 1988.
Galerija Klovićevi dvori posegnula je opet za tim vrijednim arheološkim nalazima kako bi sadašnjom izložbom upozorila na temelje europske kulture i civilizacije, ističu organizatori.
Najvrsniji hrvatski stručnjak za vučedolsku kulturu Aleksandar Durman, autor izložbe, uz ostalo je istaknuo da je ona posvećena vučedolskoj bojnoj sjekiri kao simbolu prve serijske proizvodnje kovine u svijetu. Dodao je kako je središnji motiv izložbe metalurg-ljevač iz razdoblja od 3500. do 2200. prije Krista. Po njegovim riječima metalurg-ljevač obavljao je smrtno opasan zanat, unaprijedio tehnologiju, mijenjao društvo i religijske poglede te stvarao bogove i prve vladare.
Ograničeni resursi, objašnjava Durman, uzrokuju seobe, a obilje kovine stvara vojsku, ali i prvi društveni ustroj, koji se, kako smatra, najbolje vidi u vučedolskoj kulturi.
Izložba obuhvaća 50 kataloških jedinica i na njoj će biti predstavljen materijal od Sumera, Egipta, preko Turske i Grčke do Skandinavije. Izložba prati stvaranje i pad metalurškog boga, a obuhvaća razdoblje od arsenskog bakra, ranoga brončanog doba, preko antičkih, germanskih mitova do dubokoga srednjeg vijeka.
Durman dodaje kako je prikazan rani ljevač (kojega su naslijedili kovači s pojavom željeza) iz vremena kad je obrađivao bakrenu rudu koja sadrži i arsen pa je stoga njihov zanat bio toliko opasan. Iskusni su majstori uspijevali izbjeći smrti, ali ih je arsen "obilježio", tako da svi od reda postaju hromi, njima u ljevaonici pomažu patuljci, a simbol mu je ptica jarebica, objašnjava Durman.
Kamene i bakrene sjekire-čekići pojavile su se istodobno u grobovima s bogatim zlatnim prilozima, a brojni su prikazi bogova i vladara sa sjekirom u desnoj ruci pronađeni u Sumeru, Egiptu, Anatoliji i Egiji, istaknuo je Durman. Dodao je da se sjekira nalazi i kao prilog u grobovima pod humkom kasne vučedolske kulture u Maloj Grudi i Boljevića Grudi u Crnoj Gori od koji će neki biti i na zagrebačkoj izložbi.
Osim iz hrvatskih muzeja moći će se vidjeti i građa koja se čuva u arheološkim muzejima u BiH i Crnoj Gori te arheološkom muzeju u Istanbulu.
Postav izložbe povjeren je arhitektu Željku Kovačiću, a pokrovitelj joj je ministar kulture Božo Biškupić.
(Hina) xta ymc