"Da budem iskren i otvoren, čisti je nonsens pretpostaviti da bi netko išao pokušavati stvoriti bivšu Jugoslaviju. Cilj prijedloga Europske komisije jest da se pojača trgovina i investicije na zapadnom Balkanu, stvaranjem regionalne zone slobodne trgovine, koja bi zamijenila postojeću mrežu bilateralnih aranžmana", rekao je Rehn u eskluzivnom razgovoru za Hrvatsku televiziju.
Rehn je rekao da su postojeći bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini već povećali trgovinsku razmjenu, ali da još ima potencijala za rast kroz stvaranja jedinstvene zone, koja će biti povezana s EU-om. "Hoće li to biti temeljeno na CEFTA-i ili na neki drugi način, ostaje da se vidi. Smatram da je opcija upotrebe CEFTA-e relevantna alternativa koju pažljivo proučavamo", rekao je Rehn.
Europska komisija je prošli tjedan predložila da se postojeći bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini između pet zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, BiH, Makedonija, SiCG i Albanija) zamijene jedinstvenim sporazumom o zoni slobodne trgovine na zapadnom Balkanu, terminom kojim u EU označavaju područje jugoistočne Europe.
Hrvatski premijer Ivo Sanader izišao je s inicijativom da nema potrebe stvarati novu zonu, nego da se umjesto toga proširi CEFTA (Srednjoeuropska zona slobodne trgovine) na preostale četiri zemlje iz Procesa stabilazacije i pridruživanja.
"Hrvatska razumije intencije EU-a da dođe do političke stabilnosti i trajnog mira u našem jugoistočnom susjedstvu. To su intencije, a ne stvaranje nove Jugoslavije niti to ikome pada na pamet, niti ćemo mi to dopustiti", rekao je Sanader u ponedjeljak nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom.
"Međutim, smatram da ne treba dopustiti da CEFTA odumre", rekao je Sanader.
CEFTA je svojedobno obuhvaćala i Poljsku, Češku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju, koje su u svibnju 2004. godine ušle u EU. Nakon njihova odlaska u CEFTA-i su ostale samo Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, a ako 2007. godine u EU uđu Bugarska i Rumunjska, ostala bi sama Hrvatska.
Premijer Sanader je rekao da je još u kolovozu prošle godine, znajući da Europska komisija priprema prijedlog o zoni slobodne trgovine, predložio da CEFTA ublaži kriterije za članstvo, kako bi u nju ušle i sve zemlje jugoistočne Europe i Moldova.
"Mislim da je taj prijedlog alternativa koja zaslužuje da je se pozorno prouči, jer je CEFTA mehanizam koji već postoji i znam da premijer Sanader i hrvatska vlada podržavaju tu alternativu. Ako CEFTA bude korištena kao temelj za regionalnu zonu slobodne trgovine, tada će biti vjerojatno promjena u pogledu kriterija za pristup u CEFTA-u", rekao je Rehn.
Od regionalne suradnje svi će imati koristi, rekao je Rehn navodeći primjer nordijskih zemalja, koje su nekad bile članice EFTA-e (Europske zone slobodne trgovine) i "postigle uznapredovali stupanj ekonomske integracije, a danas su vjerojatno najprosperitetnije zemlje u EU".
Upitan da prokomentira izjave nekih čelnika u Francuskoj da nakon primanja Bugarske i Rumunjske treba zaustaviti proširenje, Rehn je rekao: "Svjestan sam da postoji određeni umor od proširenja u europskoj javnosti, ali također postoji i umor od nezaposlenosti, globalizacije itd. Drugim riječima ne bismo smjeli od proširenja napraviti žrtveno janje za europske domaće ekonomske i političke probleme".
Dodao je da će EU ubuduće biti oprezna u pogledu preuzimanja novih obveza kada je riječ o proširenju, ali da će se držati već preuzetih obveza, "a to znači jugoistočna Europa, Balkan i Turska".
Zaključio je da je Hrvatska, nakon Rumunjske i Bugarske, prva na redu za ulazak u EU. "Vrlo vjerojatno da će Hrvatska biti 28. članica Unije", naglasio je Rehn, dodavši kako je sada na Zagrebu da u potpunosti ispuni sve kriterije za ulazak u punopravno članstvo.