Autor nacrta rezolucije, švedski zastupnik u PS-u Goeran Lindblad (Europska pučka stranka, desnica) poziva zemlje na prostoru bivšeg komunističkog bloka da senzibiliziraju svoje javnosti za "zločine počinjene u ime komunističke ideologije", a sve "komunističke i postkomunističke stranke, koje to nisu učinile, na "nedvosmislenu" osudu komunističkih zločina.
U subotu su se predstavnici 15 komunističkih i radničkih stranaka, od kojih su 13 europske, okupile u Bruxellesu kako bi osudile "taj nasilni napad protiv povijesti, sadašnjosti i budućnosti komunizma", piše u utorak francuska agencija France presse citirajući belgijski PTB.
Po mišljenju tih stranaka rezolucija Lindblad minimalizira "zločine nacizma", a opravdava "imperijalističke napade protiv socijalističkih zemalja i mogla bi dovesti do zabrane komunističkih stranaka".
Grčka stranka KKE ocijenila je sredinom prosinca rezoluciju Lindblad "objavom rata i pogonom komunističih stranaka", a postupno su se mobilizirali i drugi komunisti.
Francuski komunisti, poput Francisa Wurtza, zamjeraju Vijeću Europe što je raspravu o komunističkim zločinima zakazala za srijedu, istoga poslijepodneva kada je zakazano izvješće o buđenju nacističke ideologije u Europi u čemu vide "službeno izjednačavanje komunizma i nacizma".
Vijeće Europe doskočilo je tomu pa će autor izvješća o nacizmu, Rus Mihail Margelov, izlaganje odgoditi jer u srijedu mora pomoći pri održavanju palestinskih izbora.
Za njemačke komuniste Lindbladov tekst je "neomakartistički" pokušaj "banaliziranja nacističkoga genocida koji se ruga brojnim komunističkih borcima (protiv fašizma), te žrtvama fašizma".
Slično je stajalište i mađarske Radničke stranke koja drži da tekst "duboko vrijeđa sjećanje na generacije koje su se borile protiv fašističkih režima".
Neke su stranke organizirale i manifestacije prošloga tjedna u Ateni i Moskvi, piše agencija France presse te ukazuje da su europski komunisti podijeljeni u osudi pa tako Grci ne priznaju da su komunisti uopće griješili dok drugi zločine komunizma drže zastranjenjem počinjenim u ime komunističkog ideala.
Češki KSCM tako primjerice govori o pogreškama iz razdoblja prvih socijalističkih iskustava i traži da rezolucija Lindblad uključi i "kritiku okrutnosti kapitalističkih režima i njihovo gaženje ljudskih prava".
Slično je intonirana i ocjena predsjednika Komunističke partije Hrvatske Draga Batka čije riječi citira France presse: "Zapadnjaci kažu da nam je demokracija donijela slobodu i da smo živjeli pod diktaturom, no Titova diktatura donijela nam je više sigurnosti i slobode nego što je sada imamo".
France presse napominje i da u Sloveniji, Poljskoj, Litvi ili Estoniji komunističke stranke nisu preživjele propast sovjetskog bloka te rezolucija Lindblad ondje nije izazvala nikakvih reakcija, dok drugdje u Europi, komunisti imaju svoje biračko tijelo od 1 posto u Austriji do 18 posto u Češkoj Republici.