Kovačević je na konferenciji za tisak rekao da je 138 poduzeća prijavljeno Državnom odvjetništvu, a da su s njih 34, među kojima je i tvrtka Kamen Ingrad, sklopljene nagodbe.
Kovačević je rekao da je Inspektorat podnio 138 zahtjeva prema Državnom odvjetništvu radi pokretanja postupka oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi, u ukupnom brutto iznosu od 476 milijuna kuna, a za gotovo 16 milijuna kubičnih metara nelegalno eksploatirane mineralne sirovine.
Državno odvjetništvo je, dodao je Kovačević, sklopilo nagodbe o isplati duga na ime protupravno stečene imovine s 34 tvrtke (oko 122 milijuna kuna), a Inspektorat je od 28 poduzeća koja je zapečatio, odnosno obustavio poslovanje, otpečatio njih 13 koja su u međuvremenu putem koncesija i nagodbi s Državnim odvjetništvom legalizirala svoj rad.
Među takvim poduzećima je i tvrtka Kamen Ingrad o kojoj se, kaže Kovačević, u zadnje vrijeme digla velika prašina, pa je interes Inspektorata, dodaje, izvijestiti javnost o njegovoj ulozi u cijeloj priči.
Odbacio je sumnje koje su se pojavile u medijima da je premijer Ivo Sanader, odnosno Vlada, na njega i njegove suradnike vršio pritisak i tražio bilo kakvo pogodovanje u slučaju Kamen Ingrada ili za neku drugu tvrtku za koju je utvrđeno da je nelegalno eksploatirala mineralne sirovine.
"Nitko iz Vlade nije na mene i inspektore vršio nikakav pritisak i tražio bilo kakvo pogodovanje kod nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina, pa ni kod Kamen Ingrada kako to pišu neki mediji", naglasio je Kovačević.
Kazao je da je Kamen Ingrad samo jedna od 34 tvrtke koje su s Državnim odvjetništvom sklopile nagodbu da u četiri rate podmire svoj dug prema državi (dug Kamen Ingrada oko 34 milijuna kuna).
No, izravno je prozvao bivšeg tajnika Kabineta glavnog državnog inspektora, a danas saborskog zastupnika HSP-a Peru Kovačevića (na slici) da je nezakonito potpisao 15-ak rješenja kojima je nelegalnim eksploatatorima produljen rok za obustavu rada, među njima i Kamen Ingradu, a zbog radova na izgradnji autoceste.
To je, istaknuo je, otkriveno unutarnjom revizijom u Inspektoratu, a njegovim nalogom u kolovozu 2004. takva su rješenja proglašena ništavnim jer je, kaže, utvrđeno da Kovačević nije smio potpisivati i izdavati takva rješenja budući da je za to nadležan samo glavni inspektor, a u njegovoj odsutnosti zamjenica i pomoćnici.
Po njegovim informacijama, kazao je Kruno Kovačević, Državno odvjetništvo podiglo je kaznene prijave protiv bivših odgovornih osoba u Inspektoratu, ali nije želio reći jesu li među njima Pero Kovačević i bivši glavni inspektor Branko Jordanić.
Budući da je, kako je sam rekao, glavna ekspanzija nelegalne eksploatacije bila od 2000. do 2003., dakle za Vlade Ivice Račana, novinare je zanimalo misli li da je Vlada tada znala za taj problem i koliko šteti državnom proračunu.
"Mislim da Račanova Vlada nije za to znala, da se sve činilo u okviru Državnog inspektorata", ocijenio je glavni državni inspektor Kruno Kovačević.